Vlada je danas Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna iznosi 12,5 milijarde kuna, oko tri milijarde manje nego u ovoj godini.

Tako bi planirani proračunski manjak pao s ovogodišnjih 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,8 posto u 2015. godini.

Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok za 2016. Vlada predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto. Najznačajniji pozitivni doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od rasta izvoza, za 3,6 posto, te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto.

Što se tiče inflacije, njezinu stopu za 2015. Vlada procjenjuje na 1,4 posto.

Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine. U državnom proračunu iskazat će se transfer HZZO-a u iznosu od 2,4 milijarde kuna, a ukupni proračuna HZZO-a iznosit će 22 milijarde kuna, uz posebni račun u Hrvatskoj narodnoj banci.

Prihodi i rashodi državnog proračuna za 2015. godinu nisu izravno usporedivi s prethodnim godinama zbog promjene obuhvata. Ministar financija Boris Lalovac tumači da se kod proračuna za 2015. po prvi puta striktno poštuje Zakon o proračunu, prema kojem su vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika sastavni dio proračuna i u njega se uplaćuju, što do sada nije bio slučaj.

Kod planiranih prihoda proračuna 2015. godine, najveća pojedinačna stavka su prihodi od PDV-a koji se planiraju u iznosu 41,5 milijarde kuna. Slijede doprinosi, bez zdravstvenih, s 23,3 milijarde kuna, te trošarine, s 12,8 milijardi kuna.

Od poreza na dobit planiraju se prihodi od 5,6 milijardi kuna, a od pomoći 7,3 milijarde kuna, što se dominantno odnosi na EU fondove. Prihodi od poreza na dohodak planiraju se u iznosu od 1,9 milijardi kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Ministar Lalovac ističe i rast prihoda od prodaje nefinancijske imovine, na 1,2 milijarde kuna, čemu bi trebala pridonijeti prodaja državnih stanova.

Javni dug iduće godine 81,6 posto BDP-a

Proračunski rashodi planiraju se u ukupnom iznosu od 119 milijardi kuna, a najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe ministarstva obrane (142 milijuna kuna), unutarnjih poslova (103 milijuna), gospodarstva (167 milijuna), poljoprivrede (157 milijuna), pomorstva, prometa i infrastrukture (174 milijuna), znanosti, obrazovanja i sporta (214 milijuna), pravosuđa (56 milijuna) i Ministarstvo zdravlja (1 milijarda kuna).

S druge strane, najveće povećanje limita bilježe Ministarstvo financija s 327 milijuna kuna, Državno izborno povjerenstvo (128 milijuna kuna) te ministarstva branitelja (19 milijuna kuna), kulture (20 milijuna), rada i mirovinskog sustava (85 milijuna) te graditeljstva i prostornog uređenja (81 milijun), i to zbog saniranja šteta od poplave.

Rashodi za EU projekte planirani su u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna, od čega iz EU sredstava 7,1 milijarda kuna te iz nacionalne komponente 717 milijuna kuna. Pritom se najznačajniji rashodi odnose na Ministarstvo poljoprivrede, ukupno 3,3 milijarde kuna, Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva (731 milijun kuna), Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (685 milijuna) te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (559 milijuna kuna).

Rashodi za zaposlene projiciraju se na 24,6 milijardi kuna, pomoći na 12,3 milijardi, financijski rashodi na 11,1 milijardu, a materijalni na 10,1 milijardu kuna. Za subvencije Vlada planira 6,3 milijarde kuna.

Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a, od čega je trošak kamata 10,7 miljardi kuna.

Očekuje se da će dug opće države u idućoj godini iznositi 81,6 posto BDP-a.

Predstavljajući proračun, ministar financija Boris Lalovac naglasio je kako prijedlog nije bilo lako sastaviti u uvjetima izostanka gospodarskog rasta. Ističe da su prihodi i rashodi planirani realno i da su zaštićene najosjetljivije socijalne kategorije te da nisu "dirane" plaće u javnom sektoru i mirovine.

Milanović: Hrvatsku čeka bitka za veću zaposlenost i smanjenje siromaštva

Predsjednik Vlade Zoran Milanović istaknuo je da prijedlog proračuna nije savršen, niti "razvojan i socijalan", prema frazi koja je često korištena u prošlosti, već realan i odgovoran.

Kazao je kako se plaće i mirovine više ne mogu smanjivati, ali će se odgovorno smanjivati troškovi te da Hrvatska kontrolira javne financija bolje nego ikad prije.

Proračun za 2015., po njegovim riječima, ne jamči automatski gospodarski rast, koji, kako je rekao, po svim pokazateljima ipak slijedi. Pri tome je napomenuo da je trenutni broj nezaposlenih manji nego u isto vrijeme lani.

"Čuvamo socijalnu stabilnost koliko god možemo, misleći na najugroženije", kazao je premijer, dodavši kako Hrvatsku čeka bitka za veću zaposlenost i smanjenje siromaštva.

Milanović je zahvalio ministrima na doprinosu u sastavljanju prijedloga proračuna.

"Iako nisam bio ministar, znam da, kad se čovjek uživi u posao, razvije posesivnost prema resoru i odgovornost prema javnosti po cijenu manje lojalnosti Vladi, ali ja ću uvijek vršiti pritisak da se sve čini odgovorno", rekao je premijer.

Ministar branitelja Predrag Matić zahvalio je na povećanju sredstava za njegovo ministarstvo, ocjenivši da je to dokaz kako se navodna "nenarodna vlast" odnosi prema braniteljima. Dodao je da će s povećanjem proračunskih sredstava Ministarstvo branitelja moći ispuniti sve planirane aktivnosti, programe i obveze.

Premijer mu je odgovorio da je to politika Vlade iz Plana 21 i da bi tako bilo i da nema aktualnog braniteljskog prosvjeda.