Prijeti li Hrvatskoj slom tržišta rada?

Foto: Danny Lawson/Press Association/PIXSELL Foto: Danny Lawson/Press Association/PIXSELL

HNB procjenjuje da će se broj radnika u idućih 20 godina smanjiti za pola milijuna.

Prijeti li Hrvatskoj slom tržišta rada? Radnika nedostaje u gotovo svim sektorima, poslodavci šalju alarmantna upozorenja da se hitno mora djelovati, HNB procjenjuje da će se broj radnika u idućih 20 godina smanjiti za pola milijuna! 

Kako zadržati radnu snagu, treba li se još više otvoriti strancima, i ako da kojima - u Otvorenom su odgovarali zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marina Nekić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, ekonomski analitičar Mladen VedrišMirko Habijanec iz Udruženja graditeljstva HGK i Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.

"Hrvatskoj nedostaje prema procjenama 50 do 60 tisuća ljudi, a trenutno bi se moglo zaposliti oko 17 tisuća ljudi", kazao je Bernard Jakelić. Plaćamo danak nečinjenju, dodao je - vezano za obrazovnu reformu, reformu mirovinskog sustava i izmene Zakona o radu. Napomenuo je kako već nekoliko godina 'vode bitku' s ministarstvima oko povećanja kvota za uvoz radne snage. "Baratali smo godišnjom brojkom od oko tisuću ljudi, a danas smo došli na oko 35 tisuća. 

Marina Nekić je kazala kako u Hrvatskoj rastu i zaposlenost i nezaposlenost. Više od polovice nezaposlenih čine žene i najviše je osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem (57,9 posto) a oko 26 posto nezaposlenih ima završenu najmanje osnovnu školu. Puno je i onih koji imaju preko 50 godina.

Mirko Habijanec naglasio je kako ima dosta nespretnosti u sustavu. "Imate ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanje, a ne rade u Hrvatskoj. Imaju otvorenu firmu, ovdje imaju zdravstveno, a dočekat će i mirovinu". Građevina može zaposliti ljude sa Zavoda - trebamo ih obučiti, dati im pristojnu plaću - ali oni moraju željeti raditi. Ne postoji volja ljudi da rade - oni ili rade na crno, ili imaju druge izvore financiranja. Zdravstvo imaju badava, a ne žele se prekvalificirati", kazao je.

Nikolina Farčić se osvrnula na probleme hotelijerstva i turizma. "Kostur radne snage postoji, a ona se tijekom sezone nadopunjuje sezonskim radnicima. Sezonci su uvijek potrebni. Veliki je problem deprofesionalizacija radne snage, jer su u jednom trenutku svi mislili da se svime mogu baviti", kazala je. Vezano za loše uvjete koji se nude sezonskim radnicima naglasila je kako svaka takva priča ima lice i naličje. "Ne može se uvijek upirati prstom u plaće, jer one u bruto iznosu izgledaju izvrsno. Osim toga u malim poslovnim subjektima vrlo se dobro vidi tko kako radi i potreban je sustav nagrađivanja", dodala je. 

Vezano za povećanje plaća radnicima Bernard Jakelić je kazao kako HUP nema egzaktne odgovore koliko bi, nakon porezne reforme, a unutar bruto iznosa - mogli povećati neto plaće. "Ne mislim da se radi o pravoj reformi. Godinama tražimo smanjenje opterećenja na rad i troškove poslovanja, a dobili smo kozmetičke promjene", kazao je. "Naš rast se temelji na povećanju osobne potrošnje i izvozu. I male korekcije poreznih razreda imale su efekt na punjenje proračuna i rast BDP-a. Kad bi malo hrabrije zakoračili u porezne promjene - imali bi pozitivnije efekte", dodao je. Dobrim prijedlogom smatra da se neoporezivo osigura smještaj radnika i u industrijskoj djelatnosti, a ne samo sezonski u turizmu. Tome je pridodao i neoporezive uplate u 3. mirovinski stup, trinaestu plaću, prijevoz, topli obrok i druge mjere stimulacije.

Komentari (8)
  • dragon2000
    dragon2000 21:50 25.10.2018.

    Poslodavci bi kao prije da im u 7 i 8 mjesecu dođe 50.000 Slavonaca i izgura sezonu i svi sretni. Onda opet mogu plandovat do sljedeće sezone. Ovo nije slom, ovo je sad normalno stanje kad se radnika mora platiti a ne dati mu 2.500 kuna i još mu visiti 3 plaće.

  • Pepermint
    Pepermint 21:35 25.10.2018.

    Ne fali niti je ikad falilo radnika…vec poslodavci moraju pocet placat posteno odrjesit kesu.
    Kad doktor,inženjer,profesor bude imao 20.000 kn nece bjezat u EU gdje daju istima i po 50.000 kn. I normalno radno vrijeme, godisnji, bonuse….privilegije.
    Ovdje samo nestrucni menagari profitiraju.

  • osi3
    osi3 19:19 25.10.2018.

    prvi put od samostalnosti došlo je do nekih naznaka uspostavljanja tržišta rada, a oni govore o slomu??! to su ljudi ispod staklenog zvona.

    ako negdje nema tržišta, onda je to - među poslodavcima. osnivanje ozbiljne tvrtke, ulazak na tržište moguć je samo it-ovcima, koji ni na koji način nisu vezani za hrvatsku, te onima koji imaju gotov know-how za izvoz u njemačku.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve