HUP je poslao priopćenje u kojem osvrnuo na izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Izmjene Zakona o minimalnoj plaći, usvojene u Hrvatskom saboru i objavljene u NN, kojima se unatoč nastavku izrazito negativnih trendova u domaćem gospodarstvu minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna odnosno za 6 posto, Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje posve neprimjerenima situaciji u gospodarstvu i štetnima za značajan dio domaćeg gospodarstva, posebno prerađivačku industriju i graditeljstvo.

Ovo je treće podizanje iznosa minimalne plaće od početka krize, pa je od 2008. godine minimalna plaća unatoč kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti nominalno porasla za više od 22 posto. Pokazuju to podaci koje je Vlada prezentirala kao podlogu za usvajanje prijedloga Zakona – 1. srpnja 2008. godine je minimalna plaća povećana s dotadašnjih 2.441 kuna na 2.747 kuna, od lipnja 2009. godine taj iznos je podignut na 2.814 kuna, a sada se on penje na 2.984,78 kuna. Tako brz rast minimalne place u teškim gospodarskim uvjetima djeluje kao nepremostivo opterećenje domaćem gospodarstvu, i to njegovom najranjivijem dijelu.

Prema procjeni HUP-a ovaj Zakon direktno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama (drvo, tekstil i koža), koje su dominantno prisutne u ruralnim krajevima Hrvatske i u kojima su ti poslovni subjekti nositelji gospodarske aktivnosti i zapošljavanja.

HUP je razočaran odlukom Vlade da prilikom izmjena Zakona o minimalnoj plaći bez jasnog obrazloženja odbije prijedlog poslodavaca prema kojem bi iznos minimalne plaće pratio kretanja u gospodarstvu te se s njima usklađivao. Minimalna placa je, naime, unatoč svojoj socijalnoj komponenti prvenstveno ekonomska kategorija koja determinira troškove pa onda i konkurentnost proizvodnje. No, i ovim izmjenama Zakona ostalo je definirano da se iznos minimalne place pri budućim usklađivanjima nikako ne može smanjivati, već i ubuduće, bez obzira na stvarna gospodarska kretanja, isključivo rasti.

To u HUP-u ocjenjujemo nerealnim i neodgovornim te još jednim dokazom da i ova Vlada nastavlja pogubnu praksu vođenja socijalne politike kroz gospodarstvo. U HUP-u svjesni socijalne osjetljivosti i važnosti iznosa minimalne plaće, uvjereni smo da samo i isključivo gospodarski rast može osigurati nužnu visinu minimalne plaće. Stoga u trenutnom okruženju smatramo da prvo treba osigurati zapošljivost i radna mjesta, jer samo tvrtke koje rade i imaju zaposlene radnike mogu osigurati rast i stvarati novu dodanu vrijednost, koja će omogućiti i rast minimalne place. Bez radnih mjesta i tvrtki neće biti, ne minimalne, nego nikakve plaće.

Nažalost, Vlada ni ovog puta u postupku donošenja Zakona nije uzela u obzir procjenu učinaka propisa koja bi pokazala koliko će radnih mjesta biti ugašeno zbog povećanja minimalne place, sudbina koliko tvrtki će biti dovedena u pitanje te u kojoj mjeri će se narušiti socijalna struktura u krajevima Hrvatske gdje su dominantne industrije koje će najteže pogoditi izmjene Zakona.

HUP stoga apelira na Vladu da, u nedostatku jasne i konzistentne ekonomske i industrijske politike, za industrijske grane kojima je zbog podizanja iznosa minimalne place ugrožena egzistencija što hitnije utvrdi kompenzacijska i prijelazna rješenja koja bi se implementirala paralelno sa Zakonom o minimalnoj plaći, a kako bi se sačuvali proizvodnja i radna mjesta."

Rješenje Ustavnog suda

Iz HUP-a su odvojeno poslali objavu o Rješenju Ustavnog suda RH o Prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH HUP-a. Objavu prenosimo u cijelosti.

Rješenje Ustavnog suda RH o Prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH HUP-a: privremena obustava izvršenja svih pojedinačnih akata i radnji Porezne uprave i drugih adresata vezanih uz naplatu poreza na dohodak Hrvatska udruga poslodavaca podnijela je 11. rujna Ustavnom sudu Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH.

Prema mišljenju poslodavaca, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012. godine, nije sukladan s Ustavom RH u formalnom i materijalnom smislu. Donošenjem ovog Zakona došlo je do povrede instituta zabrane retroaktivnosti, kao i drugih prava i vrednota zajamčenih Ustavom RH.

Temeljem našeg Prijedloga, Ustavni sud donio je 3. travnja 2013. godine rješenje kojim se privremeno obustavljaju izvršenja svih pojedinacnih akata i radnji Porezne uprave i drugih adresata vezanih uz naplatu poreza na dohodak svim obveznicima koji su taj dohodak ostvarili na temelju dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koje su isplaćivane nakon stupanja na snagu ovog Zakona ali su rezultat poslovanja u prijašnjim godinama prije nego što je sporni Zakon stupio na snagu. Naime, Ustavni sud može do donošenja konačne odluke privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice. U ovom slucaju sud je zakljucio da ovaj Zakon „otvara niz ozbiljnih pitanja koja zahtjevaju podrobno ispitivanje u svijetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara“.

Naglašavamo da se ovom odlukom ne prejudicira konačna odluka Ustavnog suda u ovom predmetu, međutim može biti naznaka smjera u kojem sud razmišlja i svakako potvđuje stav HUP-a da se radi o dvojbenom Zakonu.