Vodstvo američkog Wal-Marta, najvećeg trgovačkog lanca na globalnoj razini i najvećeg poslodavca u SAD-u budući da zapošljava 1,3 milijuna djelatnika, nedavno je javno progovorilo da im je pad potrošnje u veljači 'najveća katastrofa i najlošiji ulaz u jedan mjesc u posljednjih sedam godina.' Stariji potpredsjednik te kompanije Cameron Geiger navodno je čak zavapio – Gdje su potrošači? Gdje je nestao njihov novac?

• Ako vas ovo ne nauči da pazite što pišete u mailovima, ne znamo što će

Potrošačka kataklizma nije srušila očekivanja samo najmoćnijem svjetskom trgovcu. I u hrvatskoj trgovini veljača 2013. ostat će zapamćena kao dvanaesti uzastopni mjesec s padom potrošnje. Na godišnjoj razini prema izvješću Državnog zavoda za statistiku pad prometa u maloprodaji iznosio je 7,2 posto, dok je između dva siječnja bio manji 5,3 posto. 

• Promet u maloprodaji u veljači pao 3,3 posto

Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta kaže da je 'pad prometa u trgovini na malo očekivan.' Tome su, ističe, doprinijeli rast nezaposlenosti, niske plaće, pad kupovne moći, rast cijena te najava novih poreznih opterećenja. 'Zbog nesigurnog ekonomskog okruženja jako su smanjena ekonomska očekivanja potrošača pa su stoga smanjili i potrošnju,' ocjenjuje Anić. Podsjeća na prognoze Ekonomskog instituta da će u 2013. potrošnja biti manja 1,2 % te da će cijene rasti tri posto. Pozitivne trendove Anić očekuje u 2014. za koju najavljuje tek skromni rast potrošnje od 0,2 posto dok bi rast cijena trebao iznositi oko 2,2 posto ali, naglašava, tek uz  uvjet pozitivnijih trendova u gospodarstvu i okruženju.

Za Slobodana Školnika, predsjednika Uprave Flibe koja u portfelju ima dva trgovačka centra Emmezeta, još indikativniji od veljače pad je potrošnje u prosincu 2012. Riječ je, podsjeća, o mjesecu u kojem uobičajeno emocije pobjeđuju "razum" i troši se preko mogućnosti. Međutim, podaci svjedoče, iznosi Školnik, da su u prosincu emocije htjele pobijediti razum, ali lisnica, a ni zaduživanje nije omogućilo trošenje.

Stanovništvo se "razdužuje" što vlastitom voljom što prisilno pa i to, ocjenjuje Školnik, također utiče na osobnu potrošnju.  On predviđa da će potrošnja i dalje padati jer u potrošačkim navikama ima još rezervi čak i na osnovnim stvarima kao što je prehrana. Samo izraziti trend zapošljavanja i rasta kupovne moći može zasutaviti daljnji pad potrošnje, zaključuje Školnik. 

Za Blaženku Knežević, profesoricu na katedri za trgovinu zagrebačke Ekonomije problem nije samo pad potrošnje, već i njezina struktura. 'Na kupnju osnovnih živežnih namirnica odlazi trećina prihoda hrvatskih kućanstava dok je taj postotak u europskim okvirima na prosječnoj razini manjoj od petine,' navodi Knežević. Osim toga, naglašava, iz mjeseca u mjesec udio živeznih namirnica u potrošnji u Hrvatskoj postaje sve veći. 'Sve to nam govori da se potrošnja zapravo svodi na puko zadovoljavanje temeljnih životnih potreba, kućanstva nabavljaju uglavnom hranu i najnužnija dobra bez kojih ne mogu preživjeti mjesec i prostora za stezanje remena sve je manje i manje,' upozorava profesorica Knežević.