Usklađujući pravnu regulativu s onom u Europskoj uniji, hrvatska Vlada odlučila je višestruko povećati prag za obvezni natječaj pri javnim nabavama s 70.000 kuna na 200.000 za nabavu robe i usluga te 500.000 kuna za radove.

Kao razlog se navodi želja za ubrzanjem postupka javne nabavke, a čime bi se u konačnici pomoglo gospodarstvu u recesijskom razdoblju. No, da li će to dovesti do pokretanja gospodarstva, ili pak do veće korupcije, stručnjaci i poduzetnici su podjeljeni. Tako Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, ali i jedan od čelnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), smatra ovaj potez pozitivnim. "Dobro je što će doći do povećanja limita za nužno raspisivanja javnog natječaja jer će se na taj način moći ubrzati ozbiljni poslovi te će se uštedjeti na troškovima administracije", kaže Miloloža. S druge strane, antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović naglašava da je hrvatska praksa pokazala da svako ublažavanje kriterija trošenja državnog novca, a koji mogu smanjiti korupciju, loše utječe na društvo.

"Ono što se može dobiti na ubrzanju samog postupka nabavke, to se može izgubiti na višoj cijeni robe i usluge. Mislim da nema niti jednog poreznog obveznika u Hrvatskoj koji ne bi podržao da se proces ugovaranja poslova za bojenje tunela na našim autocestama odužio kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, a ne da se dogodilo ovo što se dogodilo da smo platili bojenje Male Kapele i Svetog Roka 43 milijuna kuna", navodi Petrović.  Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je u Hrvatskoj bilo javnih narudžbi u vrijednosti od 40-ak milijardi kuna. Od toga na tzv. bagatelne nabavke, vrijednosti manje od 70.000 kuna, otpada 6,07 milijardi. Javne nabavke su u ukupnom BDP-u lani imale udio od 11,9 posto.

Naručitelji su objavili ukupno 21.092 ugovora javne nabave vrijedne 33,25 milijardi kuna. Po predmetu nabavke, na robu otpada 42,93 posto ugovora, na radove 34,09 posto, a usluge su u javnoj nabavi sudjelovale s 23,01 posto ukupnih ugovora. Kod bagatelnih narudžbi prednjače usluge s 47 posto, a slijede roba s 42 posto i radovi s 11 posto. Najveći naručetelji javnih nabavki bio je HAC s ukupnom vrijednošću ugovora od 2,01 milijardu kuna, a slijede Zagrebački holding s 1,64 milijarde i Hrvatske ceste s 1,58 milijardi. Među prvih deset naručitelja su još HŽ, Jadrolinija, Grad Zagreb i Hrvatske šume te tri HEP-ova društa. Ukoliko bi se zajednički gledala HEP grupa, tada su oni navjeći naručitelj s ukupnim iznosom od gotovo tri milijarde kuna. Na najvećih 10 naručitelja otpada 30 posto svih javnih narudžbi u Hrvatskoj.