Ništa posebno ne donosi nova uredba o kriterijima za imenovanje predsjednika i članova uprava javnih poduzeća. Takvim je zaključkom, dijelom i zbog zbunjenosti zamjenika ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakše Puljiza koji na jučerašnjoj sjednici Vlade nije mogao izreći niti jednu rečenicu objašenja te točke dnevnog reda, usvojen dokument kojim na samom kraju svog mandata Zoran Milanović postavlja kriterije kojih će se ubuduće morati pridržavati kod kadriranja u tvrtkama od strateškog i posebnog interesa države.

Sama uredba rezultat je i preporuka Europske komisije o većoj transparentnosti i odgovornosti u poduzećima od javnog interesa, s naglaskom na jačanje kriterija stručnosti kandidata za menadžerske pozicije i transparentnost u samom izboru. Milanovićeva Vlada odlučila se da taj posao ubuduće bude oslonjen na angažman head huntera, što se iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom već dugo najavljivalo, a podignuta je i ljestvica što se tiče uvjeta koje će kandidati morati ispuniti da bi zauzeli vodeće pozicije u najjačim državnim tvrtkama. Konkretno, u odnosu na dosadašnja pravila utvrđena 2012. godine udvostručen je zahtjev za minimalnim radnim iskustvom na rukovodećim pozicijama ili, kako se dalje navodi u uredbi, odgovarajućim poslovima u struci.

Ubuduće će tako predsjednici uprava i direktori u više od 50 tvrtki obuhvaćenih ovim kriterijima morati doći s najmanje desetgodišnjim referencama u menadžeriranju u korporativnom sektoru. Povećani su i zahtjevi za poznavanjem financija i računovodstva, međunarodnog i nacionalnog tržišta u kojemu će djelovati, a tražit će se i znanje najmanje jednog svjetskog jezika razine B2. Da se sama Milanovićeva Vlada pridržavala ovih kriterija, velik dio kadra kojim je sama popunila čelne pozicije u javnim poduzećima ne bi niti mogao ući u razmatranje. Kao i u ranijim razdobljima, i posljednjih su godina izbori bili obilježeni stranačkim križaljkama, u kojima je profesionalno iskustvo nerijetko bilo zanemarena u konačnoj odluci.

Najglasnije kritike svakako su upućivane na kadar kojem je prepušteno vođenje HEP-a, u kojemu i aktualnom predsjedniku Uprave Perici Jukiću po novim pravilima ne bi bilo povjereno upravljanje tako velikim i važnim sustavom. U svojem životopisu Jukić i sam navodi kao jedino iskustvo prije preuzimanja Uprave obnašanje direktorskih poslova u sektoru termoelektrana HEP proizvodnje od 2009. godine. Posebno je zanimljiv slučaj kadriranja u sektoru željeznice. Zvučno je bilo kad je odabir za preuzimanje čelne pozicije jednog od većih državnih gubitaša HŽ Infrastrukture pao prvi put na ženu. No, mlada 33-godišnja Renata Suša za takav posao u trenuktu velikih reformi ove tvrtke dolazi iz posve drugog, nekretninskog biznisa.

Nedostatak iskustva za resono Ministarstvo prometa nije bio problem jer, kako su javno objasnili izbor, nova direktorica ima iskustva u vođenju projekata, što HŽ Infrastrukturi treba kako bi se pokrenulo povlačenje sredstava iz EU fondova. Najviše prozivki iz političkih krugova jučer se na temu iskustva kadrova čulo za predsjednika Uprave brodskog Đuro Đaković Holdinga Tomislava Mazala, kojem je dolazak u tu tvrtku prvo korporativno iskustvo. Prije toga obnašao je posao glasnogovornika u Banskim dvorima i Ministarstvu gospodarstva. Za većinu državnih menadžera zapravo je teško utvrditi njihovo iskustvo, jer rijetki objavljuju svoje životopise.

Velik dio u radnoj knjižici i ima samo poslove na političkim funkcijama, a među takvima je i Krešimir Malec, direktor Podzemnog skladišta plina, koji je javnosti poznat kao dogradonačelnik Ivanić-Grada i šef tamošnjeg ogranka HNS-a. Zasjesti na poziciju danas bi, primjerice, nemoguća misija bila i za šeficu ACI-ja Doris Peručić. Riječ je o uglednoj sveučilišnoj profesorici iz Dubrovnika, specijaliziranoj za marketing i cruising-turizam, no bez ikakva iskustva u praksi upravljanja u kompanijskom poslovanju. Sličan je slučaj i Sanje Švarc, koja je za direktoricu Brijuni Rivijere izabrana temeljem provedenog natječaja, što je bio rijedak slučaj u praksi aktualne Vlade, no kao i velikom broju drugih na važnim pozicijama, nedostaje joj dovoljno iskustva na odgovornim rukovodećim pozicijama u poslovanju. 

Headhunteri upozoravaju:

Može se očekivati miješanje politike

Prema prijedlogu Vladine uredbe, specijalizirane agencije za posredovanje pri zapošljavanju će birati kandidate čije sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama poslodavaca te DUUDI-u dos-taviti listu nekoliko najboljih. Headhunteri pozdravljaju Vladinu odluku, no upozoravaju da po-sredovanje u javnim tvrtkama može biti nezgodno zbog utjecaja politike i medijske pažnje. "Pozdravljamo odluku Vlade da na poslovima selekcije i evaluacije kandidata angažiraju stru-čnjake za selekciju. U Hrvatskoj se dosade agencije za posredovanje nisu specijalizirale za tu djelatnost jer nije bilo interesa za suradnjom. Nasuprot tome, u mnogim europskim državama i Americi takva specijalizacija postoji," ističe Martina Jurković, managing partner u tvrtki Ta-lentor Hrvatska. Ističe da će trebati jasno definirati područje odgovornosti rukovoditelja, naj-važnije radne zadatke te dobro definirati kompetencije. "Slijedi evaluacija koja bi trebala biti jako opsežna. U početku se očekuje negodovanje kandidata zbog evaluacija, ali nakon nekoliko procesa biti će prihvaćene. Opsežne evaluacije bi dale dodatnu vrijednost i samim kandidati-ma jer će dobiti informacije koje doprinose njihovom osobnom razvoju", ističe. No, iskusni headhunteri podsjećaju na slučajeve angažmana u javnim tvrtkama koji su neslavno završili zbog miješanja politike. Najsvježiji je Uprava Zg Holdinga čije su članove odabrali headhunteri Pedersen&Partnersa, a gradonačelnik ih je smijenio.