Jadranski ugostitelji “očajni jer nema radnika ni za lijek”. Poslodavci u hotelsko-turističkom sektoru “u panici” jer je zbog manjka radnika “ugrožena sezona” ne povećaju li se hitno uvozne kvote… Razne inačice alarma, vapaja i apela iz sektora turizma mjesecima su punili medije. Problem radne snage u Hrvatskoj nedvojbeno postoji u turizmu, ali ne samo u njemu. Sezona je na kraju ispala veoma solidna, a prema nekim (svježim) procjenama financijski bi se mogla pokazati jačom od lanjske za (više od) pet posto.

Utoliko su zanimljiviji najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama. Prema DZS-u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane u srpnju su bili na samom začelju po rastu plaća na godišnjoj razini. U odnosu na lanjski srpanj prosječna je neto plaća porasla za 1,9 posto, a bruto je u prosjeku povećan 2,2 posto. Od ukupno 20 kategorija nacionalne klasifikacije djelatnosti, manji rast plaća na godišnjoj razini zabilježen je samo u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (1,5 posto rasta i kod neto i bruto plaća). Nasuprot tome su prosječne plaće zaposlenih u opskrbi strujom i plinom te u vodoopskrbi i gospodarenju otpadom, koje su porasle 5,3 i 4,8% (neto), odnosno 6,4 i 5,3 posto (bruto).

U turističko-ugostiteljskom sektoru očito su se obilatije koristila lanjska povećanja neoporezivih isplata, ali i taj tretman za smještaj (sezonskih) radnika. Usto, zacijelo su se pronalazili i drugi načini stimuliranja radnika koji ne nose uobičajeni teret oporezivanja dohodaka, a za kojima će se možda dogodine manje posezati jer su novim krugom predviđena proširenja neoporezivih primitaka.

Imajući u vidu rezultatske signale sezone, ali i profite po kojima državni proračun ove godine bilježi ponajveće stope rasta poreznih prihoda, dio ekonomista reći će kako dobri rezultati turističkog sektora očito u većoj mjeri završavaju kod vlasnika kapitala. U manjoj mjeri odnosno nedovoljno se prelijevaju na plaće radnika, a slično, kažu, vrijedi i za rast privatnih investicija (njihov rast uglavnom vuče javni sektor). Istodobno, skrivene i neoporezive isplate utječu na razine mirovinskih i zdravstvenih doprinosa, a oba ta sustava imaju problema. Tako npr. ovih dana dubrovačkoj Općoj bolnici zbog višegodišnjih dugova prijeti blokada računa.