Plaće hrvatskih top menadžera sve ovisnije o rezultatima

Autor: Ante Pavić , 26. studeni 2014. u 10:32
PD

Prosjek plaće hrvatskih top menadžera je od 116.000 do 274.000 eura bruto na godinu, a bonusi su obično u obliku postotka godišnje plaće ili dioničkih opcija.

Prosječna godišnja naknada top menadžera u hrvatskoj korporaciji iznosi 119.100 eura, izračunali su u tvrtki za pronalazak izvršnih kadrova Pedersen&Partners. Najveća prosječna naknada europskih top menadžera zabilježena je u Švicarskoj, gdje se penje do 242.800 eura godišnje, a najniža u Bjelorusiji, gdje je nešto niža od 60.000 eura. Hrvatska je u donjoj polovici tablice. Prosječna gotovinska plaća u velikoj globalnoj korporaciji 2013. i 2014. iznosila je 1,4 milijuna eura godišnje sa prosječnim rastom od 3,5 posto u usporedbi s godinom prije. Navedena plaća uključuje osnovnu plaću od 681.000 eura i kratkoročni bonus od 719.000 eura bruto na godinu. U prosjeku, osnovne plaće porasle su za 3,1 posto, a kratkoročni bonusi za 4,2 posto, navodi se u istraživanju koje je pokrilo top menadžere u najvećim tvrtkama svijeta s prosječnih 133.000 zaposlenika, prosječnim prihodima od 42 milijarde eura i prosječnom dobiti od 4,1 milijardu eura.

Iako su te brojke iz perspektive prosječna građanina nedostižne, čini se da ni najvišim korporacijskim menadžerima ne cvijeju ruže kao prijašnjih godina jer je stopa rasta njihovih plaća usporena. “Plaće top menadžera danas rastu sporije nego u prošlim godinama”, kaže autor istraživanja Conrad Pramboeck, čelnik odjela Compensation Consulting u Pedersen&Partnersu. U posljednjih pet godina osnovna plaća rasla je po stopi između četiri i šest posto, prošle je godine ona usporila na tri posto. Situacija je još drastičnija po top menadžere kod kratkoročnih bonusa, koji su posljednjih pet godina rasli po stopama od sedam posto, da bi prošle godine prosječna stopa rasta prepolovila. Njihova plaća rasla je po istim stopama kao i plaće njihovih uredskih podređenika.

Amerikanci vole dionice

Kad se radi usporedba plaća top menadžmenta u zapadnim zemljama, u Hrvatskoj je situacija, naravno, bitno drukčija. “S obzirom na krizu koja ne jenja, u posljednjih šest godina plaće su u stalnom padu od 30 do 40 posto, a menadžerima se onaj varijabilni dio, odnosno bonus, sve više povećava u odnosu na fiksni dio. To znači da se od njih se sve više očekuje da budu plaćeni sukladno učinku. Tako su plaće hrvatskih top menadžera danas u prosjeku od oko 116.000 do 274.000 eura bruto na godinu, a bonusi su obično u obliku postotka godišnje plaće ili dioničkih opcija”, objašnjava Domagoj Bedeniković, konzultant u Pedersen & Partners.

Zapadnoeuropske i američke tvrtke svojim top menadžerima nude slične kompenzacijske pakete u smislu osnovne naknade i bonusa. U prosjeku, ukupna novčana naknada (uključujući i kratkoročne bonuse) iznosi između 1,4 i 1,5 milijuna eura. Najveće razlike u strukturi naknada mogu se vidjeti u dugoročnim poticajima, koji su uglavnom u obliku dioničkih opcija. Američke tvrtke svojim top menadžerima daju dioničke opcije u vrijednosti od prosječno 447.000 eura, dok se europskim top menadžerima daju dioničke opcije u vrijednosti od samo 107.000 eura u prosjeku. S globalne točke gledišta, plaća top menadžera je najviša u SAD-u i zapadnoj Europi. “Najjače tvrtke na tržištima u razvoju, poput Kine, Indije ili Južne Afrike, i dalje isplaćuju plaće koje su znatno niže od onih u zapadnim zemljama. No, njihove plaće rastu po puno višoj stopi nego u zapadnoj Europi i SAD-u“, kaže Pramboeck. Plaće top menadžera trenutačno rastu četiri-pet posto u prosjeku u zapadnim zemljama te između sedam i 10 posto u prosjeku na tržištima u razvoju.

Veća tvrtka, veća plaća

Najvažniji faktor u određivanju visine naknade top menadžera veličina je tvrtke. Što je tvrtka veća, to su veće plaće isplaćene top menadžerima, što odražava višu razinu odgovornosti. “Jednostavnije rečeno: u prosjeku, plaća top menadžera povećava se za 600.000 eura na svakih 50.000 zaposlenih”, kaže Pramboeck. Drugi odlučujući faktor za naknadu top menadžera je uspješnost tvrtke jer dioničari velikih kompanija već godinama s negodovanjem gledaju na isplatu velikih bonusa osrednjim menadžerima. Zato se većina top menadžera procjenjuje na temelju dobiti tvrtke. Rukovoditelji moraju zadovoljiti sve veće ciljeve tvrtke kako bi se kvalificirali za bonuse. Dakle, čak će i u visoko profitabilnim tvrtkama rukovoditelji dobiti manji bonus ako je operativna dobit manja u odnosu na prošlu godinu.

Visoki bonusi menadžerima jedan su od kamena spoticanja u raspravama o društvenoj jednakosti. Primjerice, omjer naknada izvršnih direktora i prosječne plaće radnika u proizvodnji 1982. godine bio je 42:1. Potom je uslijedio samo rast, pa je taj omjer 1990. iznosio 107:1, a deset godina kasnije čak 525:1. Osim toga, bonusi visokopozicioniranih menadžera banaka prilično ljuti građane zemalja u kojima su njihovim novcem spašavali banke nakon što su se našle na rubu propasti. Štoviše, neki su zaključili da je velika svjetska kriza uzrokovana kompenzacijskim shemama ne samo najvišeg, nego i srednjeg upravljačkog kadra u bankama jer je masivno nagrađivanje dovelo do loših upravljačkih praksi. To je dovelo do prijedloga nove direktive o kapitalnim zahtjevima, u EU je predviđeno da Odbor europskih nadzornika banaka (CEBS) propiše smjernice za isplatu menadžerskih bonusa u financijskom sektoru. Najvažnije pravila koja se uvode u EU jesu princip proporcionalnosti.

Komentari (2)
Pogledajte sve

U RH prevladava politički sustav upravljanja, a tamo gdje to nije tako uglavnom je gazdinski sustav. Čast izuzecima! Tako da stvarni i profesionalni menadžment sa mnadatom predstavlja iznimku (ne postoji!) koja potvrđuje pravilo!

Koješta..ako se npr zna da glavni komesar u Podravki koja je i dalje jedna od većih kompanija dobiva 45tis kN mjesečno onda svi direktori ispod dobivaju manje. Tako je i drugdje osim možda u Atlantic grupi. Najveću Menadžersku placu u RH ima trener Dinama 20.000 eura…i to za neuspjehe…

New Report

Close