Situaciju u Hrvatskoj obilježavaju izrazite razlike u razini plaća među regionalnim jedinicama te skroman broj onih jedinica koje ostvaruju višu plaću od prosječne u Hrvatskoj, pokazuje najnovije istraživanje Hrvatske gospodarske komore. Posebnu ulogu ima Grad Zagreb koji zbog svoje gospodarske snage, udjela u BDP-u (trećina BDP-a Hrvatske), zaposlenosti (30% zaposlenih u Hrvatskoj) i stanovništvu (20% stanovništva Hrvatske) snažno utječe na ukupnu aktivnost u zemlji, a time i na visinu prosječne mjesečne plaće po zaposlenom u pravnim osobama. U takvim okolnostima županije teško dosežu razinu prosječne plaće u Hrvatskoj te znatno zaostaju u odnosu na prosječnu plaću u Gradu Zagrebu.

Neto plaća u Gradu Zagrebu bila je u 2017. godini 17,1% viša od prosječne u Hrvatskoj, s tim da je u posljednjih 14 godina uvijek bila barem 15% viša od prosječne. Slična je situacija i s bruto plaćom koja je u Gradu Zagrebu u 2017. godini bila 21,0% viša od hrvatskog prosjeka, s tim da je u prethodnih 14 godina uvijek bila barem 20% viša.

Relativno visoka razina plaća u Gradu Zagrebu je dijelom razlog visokog raspona između najviše i najniže prosječne neto plaće u Hrvatskoj među NUTS 3 regijama. Od 2001. godine Grad Zagreb u svim godinama
ima barem 40% višu neto plaću od županije s najnižom plaćom, pri čemu se tek mijenjala županija koja je u pojedinoj godini bilježila najnižu plaću. Tako je u 2017. godini neto plaća u Gradu Zagrebu bila 41,8% viša nego u Varaždinskoj županiji koja je te godine imala najnižu plaću. Ipak, u posljednje se tri godine postupno smanjuje raspon između najviše i najniže neto plaće u regijama, i to s 1:1,46 u 2015. na 1:1,42 u 2017. godini.

U posljednjih je desetak godina poredak regionalnih jedinica prema visini neto plaće relativno statičan, osobito na vrhu i pri dnu distribucije. Na čelu je s najvišom plaćom cijelo vrijeme Grad Zagreb, dok se na posljednjem mjestu prema visini plaće izmjenjuju Međimurska (najniža plaća od 2007. do 2012. te u 2016. godini) i Varaždinska županija (najniža neto plaća od 2012. s izuzetkom 2016. godine). Pritom je u prvom dijelu promatranog razdoblja (do 2014. godine) poredak prve četiri regionalne jedinice bio identičan, da bi se od 2015. godine promijenio poredak i ustalio kod prvih pet NUTS 3 regija prema visini neto plaće. Šire promatrano, u razdoblju od 2007. do 2017. godine na prva tri mjesta prema visini prosječne neto plaće u svakoj su godini bile pozicionirane tri od ove četiri regije: Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija, s tim da su se u svim godinama na prva tri mjesta nalazile Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb. Istodobno se u tom razdoblju među tri županije s najnižom neto plaćom pozicionirala kombinacija između Varaždinske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije, s tim da je u svim godinama Varaždinska županija pripadala grupi od tri županije s najnižom plaćom.

Plaće prema djelatnostima

Najniža je prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u 2017. godini (sa stanjem 31. ožujka) isplaćena u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (4 350 kuna), dok su najvišu plaću imali zaposleni u Financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja (8 395 kuna). Međutim, situacija po regionalnim jedinicama znatno varira s različitim djelatnostima u kojima se ostvaruje najviša ili najniža razina plaća, ali i s različitom dinamikom kretanja plaća po djelatnostima. Pritom se najniža neto plaća najčešće ostvaruje u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (u 12 županija i Gradu Zagrebu), potom u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (u tri županije), u Trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (u dvije županije), Poslovanju nekretninama (u dvije županije) te u Građevinarstvu (u jednoj županiji). S druge strane, najčešće je najviša prosječna neto plaća u 2017. godini isplaćivana u djelatnosti

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (u osam županija), u Rudarstvu i vađenju (u šest županija i Gradu Zagrebu), u Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (u dvije županije), u Financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja (u dvije županije), dok je u po jednoj županiji najviša plaća is plaćena u Informacijama i komunikacijama i u Prijevozu i skladištenju.

Najveću je razliku u neto plaći između djelatnosti s najvišom i najnižom plaćom u 2017. godini imao Grad Zagreb s razlikom od 5 294 kune, a razliku veću od pet tisuća kuna imala je još Koprivničko-križevačka županija. Istodobno je najniža razlika između djelatnosti s najvišom i najnižom prosječnom plaćom zabilježena u Karlovačkoj (3 158 kuna) i Istarskoj županiji (3 190 kuna).

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Promatrano regionalno po djelatnostima, najviša je prosječna neto plaća isplaćena u Gradu Zagrebu u djelatnosti Rudarstva i vađenja (9.637 kn), dok je najniža prosječna plaća isplaćena u Brodsko-posavskoj županiji u djelatnosti Poslovanja nekretninama (2.874 kn).