Prvi put će se sastanak na vrhu najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta održati u ruskoj prijestolnici Moskvi.
Prema najavama uoči početka sastanka, iz svjetskih se medija moglo saznati da će u razgovorima vodećih svjetskih gospodarskih sila glavna tema biti bojazn u vezi s opskrbom energijom. Osim toga bit će razgovora o razvijanju alternativnih izvora energije, ali i o sigurnosnim temama.
Iako se već znaju teme koje će dominirati predstojećim sastankom ministara financija članica skupine industrijskih zemalja G8, koji će početi danas i trajat će čitav vikend, posebnu pozornost medija privlači izostavljanje rasprave o deviznim tečajevima i gospodarskim neravnotežama poput deficita bilance tekućih plaćanja SAD-a s dnevnog reda sastanka.

Otplata dugova
Također uoči sastanka u ruskoj prijestolnici analitičari su se pozabavili činjenicom da skupinom G 8 prvi put predsjeda Rusija jer samo prije nešto manje od deset godina Ruska je Federacija bila financijski na koljenima. No poslije napada na Sjedinjene Države i kasnije angloameričke okupacije Iraka, rusko se gospodarstvo ne samo oporavilo već sada pliva u prihodima od nafte i bilježi (pre)brz ekonomski rast te želi “pod hitno” otplatiti dio svojih inozemnih dugova. To će, navodno, biti spomenuto i na moskovskom sastanku. Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je sigurnu opskrbu energijom prioritetnim ciljem svog predsjedanja skupinom G8 iako je 2006. godina loše započela, i to sporom s Ukrajinom zbog cijene plina koji je rezultirao obustavom isporuka ruskog energenta toj zemlji i većem dijelu Europe. Uoči sastanka G8 još tinja nezadovoljstvo zbog navodne spremnosti Rusije da koristi svoje energetske resurse kao političko oružje u regiji bivšega Sovjetskog Saveza. Pritom se spominje slučaj Gruzije koja je ostala bez isporuka struje i plina, no službena je Moskva optužila separatiste iako su iz Tbilisija stizale optužbe da iz svega stoji služba sigurnosti – FSB. Da će “pitanje Ukrajine” također biti jedna od važnijih tema u pozadini sastanka, vidljivo je iz riječi neimenovanog dužnosnik jedne od preostalih članica G8, koja još obuhvaća SAD, Japan, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Italiju i Kanadu, kada je rekao za Reuters da ga “nitko službeno neće načeti, ali će se svakako spomenuti.”
Sljedeća tema sastanka bit će, po navodima kanadskih dužnosnika, usmjeravanje pozornosti na veća ulaganja u vađenje i rafiniranje nafte kako bi se obuzdale cijene koje su u protekle dvije godine udvostručene, prekoračivši razinu od 60 dolara po barelu. Inače, uoči početka sastanka na vrhu G 8 cijene nafte porasle na gotovo 63 dolara po barelu zbog strahovanja u poremećaj u opskrbi iz vodećih OPEC-ovih proizvođača Irana, Nigerije i Venezuele. “Samo politički faktori drže cijene nafte iznad 60 dolara po barelu.

Rast zaliha
“Iran, Nigerija i Venezuela možda utječu na tijek opskrbe koji podiže cijene i još ih podupire. Nimalo ne čudi što su cijene sirove nafte pale s obzirom na snažan rast zaliha benzina u SAD-u”, konstatirao je Gerard Burg iz National Australia Bank.
Osim toga ovaj tjedan su jako porasle zalihe benzina, i to za čak 4,3 milijuna barela, što je više nego dvostruko od onoga što su očekivali analitičari dok su se zalihe sirove nafte smanjile za 300 tisuća barela. Ulagači su i dalje zaokupljeni mogućim velikim poremećajem u opskrbi pri čemu je Iran u žarištu pozornosti zbog nuklearnih programa i mogućih sankcija Ujedinjenih naroda.