Oko 70 posto odseljenih odnosi se na stanovništvo u aktivnoj radnoj dobi

Dostupnost radne snage  bi se u razdoblju od 2015. do 2040. mogla smanjiti za 520.000 osoba, kaže Vujćić/Duško Marušić/PIXSELL Dostupnost radne snage bi se u razdoblju od 2015. do 2040. mogla smanjiti za 520.000 osoba, kaže Vujćić/Duško Marušić/PIXSELL

Pitanje radne snage istaknuo je na nedavnoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Granica između zaposlenika i umirovljenika u budućnosti će biti mnogo fleksibilnija, ocjenjuju domaći ekonomisti u osvrtu na prognoze kako će nedostatak radne snage uskoro postati veliki ekonomski problem u Hrvatkoj.  To je goruće pitanje istaknuo na nedavnoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. U svom izlaganju Vujčić je istaknuo kako uslijed demografskih promjena od 2010. broj stanovnika u starijim dobnim skupinama kontinuirano je veći od broja u mlađim dobnim skupinama.

"Ovakva demografska kretanja smanjuju dostupnost radne snage, koja bi se u razdoblju od 2015. do 2040. mogla smanjiti za 520.000 osoba", naglasio je guverner. Valja podsjetiti kako najnovije projekcije Europske komisije za razdoblje do 2070. godine u "Izvješću o starenju iz 2018." svrstavaju Hrvatsku u zemlje s izrazito negativnim trendovima. Naime, do 2030. projiciran je pad ukupne populacije na 3,9 milijuna dok bi se do 2070. broj stanovnika naše zemlje trebao smanjiti na 3,4 milijuna.

Migracijski saldo
Međutim, projekcije kretanja broja stanovnika ne uzimaju u potpunosti u obzir negativan migracijski saldo koji Hrvatska bilježi nakon ulaska u Europsku uniju. Ako bi od 2020. do 2040. broj emigranata bio veći od broja useljenika u Hrvatsku, dostupnost radne snage dodatno bi se smanjila, naglasio je Vujčić. Posljednji podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2017. ukazuje na rast broja odseljenih i broja doseljenih na godišnjoj razini.

Međutim, intenzivnija stopa rasta broja odseljenih (od 30 posto godišnje) u odnosu na broj doseljenih u Hrvatsku (11,2 posto godišnje) pridonijela je rastu negativnog migracijskog salda za 41,6 posto godišnje.  Tako se migracijski saldo produbio na negativnih 31.799 osoba što je ujedno i njegova najviša zabilježena razina. Podaci DZS-a prema dobnoj strukturi odseljenih u inozemstvo ukazuju da je iseljavanje najzastupljenije u populaciji staroj od 20 do 45 godina, koja je ujedno i radno najaktivnija te čini gotovo polovicu ukupnih vanjskih migracija.

Uz iseljavanje populacije u radno najaktivnijoj dobi, ekonomske migracije karakterizira iseljavanje cijelih obitelji. Dinamiziranje ekonomske migracije potvrđuje i struktura odseljenih u inozemstvo prema dobi, ali i posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, oko 70 posto odseljenih odnosi se na stanovništvo u aktivnoj radnoj dobi dok su zbog zapošljavanja u inozemstvu prošle godine iz evidencije nezaposlenih izašle 4083 osobe. 

Znatno viši broj
Iako je na godišnjoj razini zabilježen pad broja nezaposlenih radi zapošljavanja u inozemstvu od 16 posto, njihov broj se i dalje zadržava iznad 4000 ljudi godišnje. No, ekonomski analitičari vjeruju kako službeni broj odlazaka u inozemstvo radi zapošljavanja ne odražava stvarno stanje te da je broj odseljenih u inozemstvo na znatno višoj razini. Problem nedostatka radne snage definitivno predstavlja najznačajniji rizik za domaće gospodarstvo, ali i društvo u cjelini, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. 

 

30 posto

godišnje iznosi stopa rasta broja odseljenih

"Naime, nedostatak radne snage ima značajne posljedice na gotovo sve gospodarske aspekte. Osim negativnog utjecaja na održivost javnih financija - pogotovo mirovinskog i zdravstvenog sustava gdje zbog starenja stanovništva dolazi do povećanih troškova koji se financiraju doprinosima iz i na plaću - nedostatak radne snage utječe i na smanjenje potencijalne stope rasta BDP-a, manje investicija, smanjenju konkurentnost i izvoznu aktivnost, kretanja na financijskim tržištima, ali i međunarodne tokove kapitala", naglašava Šantić. U kontekstu pada radno sposobnog stanovništva posebno zabrinjava pokazatelj ovisnosti stanovništva, ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke.

"To pokazuje udio mlađih od 15 godina i starijih od 64 godine u dobnoj skupini radno sposobnog stanovništva (15 do 64 godine starosti). On bi s 51,5 posto koliko je iznosio u 2016. mogao narasti na čak 80 posto u 2070.", ističe Živković Matijević "Dostupnost i kvaliteta ljudskog kapitala zasigurno će biti jedan od ključnih izazova hrvatskog gospodarstva s obzirom na implikacije koje nosi", dodaje ta ekonomistica. Rješenje tog problema nazire se u tri mjere, istaknuo je guverner Vujčić.

Uz podizanje dobi za umirovljenje, odnosno produljenje radnog vijeka, trebalo bi potaknuti imigraciju i uložiti u automatizaciju i robotizaciju gospodarstva. Dva su osnovna čimbenika gospodarskog rasta, a to su radna snaga i kapital (tehnologija), komentira Zdeslav Šantić. "Obzirom da se radna snaga smanjuje, evidentno je da se veće stope rasta BDP-a moraju temeljiti na većim investicijama u strojeve i opremu. Također, cjelokupno gospodarstvo će se morati restrukturirati s radno-intenzivnih djelatnosti niske dodane vrijednosti prema kapitalno-intenzivnoj proizvodnji. Navedeno ukazuje da kreatori gospodarske politike bez odgađanja moraju djelovati u pravcu poboljšanja poslovne i investicijske klime. Stoga, u ovom kontekstu posebno zabrinjava daljnji pad konkurentnosti domaćeg gospodarstva", kaže Šantić. 

Poboljšanje kvalitete
Dodaje da je ublažavanje problema nedostatka radne snage moguće je jedino primjenom širokog spektra mjera. "Tako kada je već problem 'kvantitete' radne snage na tržištu rada, onda je potrebno raditi na poboljšanju njene 'kvalitete'. Naime, to znači da je potrebno puno brže i efikasnije provoditi reformu obrazovanja te tako jačati ljudski kapital. Također, i daljnje reforme na domaćem tržištu rada također su potrebne, kako bi se omogućili i fleksibilniji vidovi zapošljavanje", kaže Šantić.

Širi i dugoročniji pogled upozorava na suboptimalno korištenje najvrednijeg resursa našeg društva - ljudskog kapitala, ističe Zrinka Živković Matijević.  "Brojne reforme usmjerene na poboljšanje obrazovnog sustava i tržišta rada, osim što su se sporo provodile, nisu razvijale vještine i znanja prilagođene strahovito brzom tehnološkom napretku. Kontinuirano učenje i razvijanje vještina preduvjet su jačanja konkurentnosti, rasta produktivnosti i inovativnosti bez kojih ni pojedinac ni društvo u cjelini ne može očekivati porast ali ni održivost životnog standarda", naglašava ekonomsitica RBA banke.  "Zanemarivanje ljudskog kapitala uz ignoriranje suvremenih demografskih trendova ne samo da guši ionako niske potencijale rasta, već uvelike vrši pritisak na javne financije, osobito kroz zdravstveni i mirovinski sustav", kaže Živković Matijević.

Što se tiče imigracije, ona je jedna od mogućih rješenja (barem djelomičnih) za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).  "Problem je što hrvatsko tržište rada nije konkurentno te zasad niti opcija imigracije nije izgledna, barem kad govorimo o kvalitetnoj i obrazovanoj radnoj snazi. Hrvatska mora unaprijediti svoju konkurentnost kako bi privukla i kako bi zadržala postojeće talente", smatraju u toj instituciji.

Zdeslav Šantić smatra da će budućnosti granica između zaposlenika i umirovljenika biti puno fleksibilnija, što zbog demografskih kretanja, što zbog tehnološkog napretka. U kontekstu napretka, Zrinka Živković Matijević naglašava da robotizacija i automatizacija obilježavaju četvrtu industrijsku revoluciju koja mijenja brojne sfere života i donosi napredak u mnogim područjima. "Upitno je može li se bez primjene suvremenih tehnologija uopće opstati na tržištu", kaže Živković Matijević.

"Međutim, sve napredne države shvatile su da je u suvremenom društvu unatoč sve većoj automatizaciji i digitalizaciji poslovanja ljudski kapital najvredniji resurs svakog društva, a investicije u ljudski kapital (uz investicije u istraživanje i razvoj) jedno od ključnih čimbenika povećanja blagostanja. Štoviše, povrat na investicije u ljudski kapital poprilično je visok, ali suprotno populističkom pogledu na svijet povrat na ove investicije u pravilu se materijalizira tek u dugom roku. Ipak, sasvim je jasno da je akumulacija ljudskog kapitala stvorena kroz vrijeme bitna za povećanje produktivnosti, ključna za ekonomski rast i neizbježna u stvaranju otpornijeg gospodarstva", mišljenja je Živković Matijević.

Kapital za robotizaciju
Robotizacija i automatizacija zahtijeva kapital, a do njega dijelu hrvatskih kompanija nije lako doći. Kada se govori o najjednostavnijem kanalu, kreditima banaka, podaci središnje banke koje je iznio guverner Boris Vujčić pokazuju da je trenutno tek svaka treća kompanija u Hrvatskoj kreditno sposobna. U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako klasično zaduživanje nije jedini kanal kojim se mogu povećati investicije u nove tehnologije. 

"Osnovno što Hrvatska mora poboljšati njena je gospodarska konkurentnost i na globalnom, ali i na domaćem tržištu. Na domaćem tržištu u smislu privlačenja stranih investitora u Hrvatsku koje donose know-how i nove tehnologije. Drugi kanal je otvoren pridruživanjem Europskoj uniji odnosno pristupom fondovima EU. No, ovdje trebamo stvoriti efikasniji sustav koji će omogućiti brzu i efikasnu apsorpciju fondova. I jedno i drugo ovisi o poboljšanju funkcije i efikasnosti javnoga sektora koji stoga mora proći kroz opsežnije reforme", ocjenjuju u HGK.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve