A1 Hrvatska, bivši Vipnet, ove je godine zaposlio 40 robota koji već sada obavljaju više od 200.000 zadataka mjesečno, a koje su prethodno radili kompanijini ljudski zaposlenici.

Riječ o softverskim robotima koji u call centru prepisuju podatke iz jednog u drugi IT sustav, zatim onima koji rade slične poslove u nabavi, IT-u, logistici i drugim odjelima.

Vlastite snage
Ivan Bartulović, glavni direktor za ljudske resurse i korporativne komunikacije A1 ističe da im roboti nisu smanjili potrebu za zaposlenicima već baš suprotno.

"Robotizacija i digitalizacija je samo omogućila da automatiziramo dio procesa i da ljude oslobodimo repetitivnih zadataka te ih usmjerimo prema onima koji su kreativniji i gdje se mogu razvijati. K tome roboti ne rade sami, jer njima upravlja osoba čije radno mjesto prije nije postojalo te surađuje sa specijalistima iz svakog odjela koji pomažu u optimizaciji njihovog rada", kaže Bartulović. Dodaje da je A1 posljednjih godina kroz akvizicije narastao na 1800 zaposlenika. Ukupan broj, neslužbeno doznajemo, i veći je.

Kad se dodaju radnici koji rade u call centru i obavljaju slične poslove tada ta brojka raste na 2500. Tome se mogu dodati i vanjski specijalisti, koji kooperantski preko neovisnih tvrtki surađuju s kompanijom, pa ta brojka raste još. "Svjesno smo željeli što više naših postojećih zaposlenika pripremiti za nova radna mjesta kakva nam trebaju 2020. godine. Uložili smo u obrazovanje naših zaposlenika šest milijuna kuna te njih 500 provukli kroz 9600 sati treninga i danas mogu reći da smo 95 posto manjka kompetencija, što je bilo stanje 2016. godine uspjeli popuniti s novim kompetencijama naših postojećih zaposlenika", kaže Bartulović.

I glavni šef u open spaceu
Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja A1 kaže da su to dodatno proširili s četiri milijuna eura investicije u redizajn radnog prostora u tri zgrade. Uveli su open space s nizom specifičnih prostora od mini kuhinja preko kabina za telefoniranje, malih fokus soba, kolaboracijskih prostorija, soba za sastanke, videokonferencijskih sala i tzv. agilnih soba te inzistirali na agilnom načinu rada.

"Sada već imamo dovoljno parametara da možemo reći da smo u produkciji prosječno vrijeme trajanja projekta smanjili s godinu dana na tri mjeseca", kaže Skender. Dodaje da su u organizaciji open spacea zadržali humani pristup pa svaki zaposlenik ima svoj radni stol, a ne da ga mora tražiti. Pojašnjava da čak i predsjednik Uprave Jiří Dvorjančanský radi iz open spacea te da povjerljive sastanke, zbog korporativne sigurnosti, u svim odjelima zaposlenici rade isključivo u adekvatnim sobama, a ne na otvorenom. 

"Zato smo broj tih soba povećali s 20 na 81 i dodatnih 16 soba za agilne timove koji razvijaju strateške projekte", kaže Skender. Bartulović dodaje da su, kako bi zaposlenicima još izašli u susret, po prvi put uveli potpuno fleksibilan način rada nazvan Flexerica. "Ideja je da se odmaknemo od kontrole prisustva na radnom mjestu prema praćenju učinkovitosti. Zaposlenici moraju biti na poslu od 10-15h, zbog dnevne kolaboracije, i imati određeni fond radnih sati mjesečno, zbog zakona, a sve ostalo mogu nadoknaditi od 7h ujutro pa navečer do 19h te dva puta mjesečno mogu raditi od kud god žele", zaključuje Bartulović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost