Niži PDV proračun bi olakšao za 5-6 mlrd. kuna godišnje

Za košaricu ključnih poljoprivrednih proizvoda PDV će se srezati na 10%/FOTOLIA Za košaricu ključnih poljoprivrednih proizvoda PDV će se srezati na 10%/FOTOLIA

Najava nižeg PDV-a na hranu došla je neočekivano. O tome je aktualna Vlada posljednji put raspravljala u ljeto 2013. godine.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljuje uvođenje košarice ključnih poljoprivrednih proizvoda kojima će Vlada, valjda u 2016., smanjiti PDV s 25 na međustopu od 10 posto.

Izgovorio je to potpuno neočekivano, i to ne pred širim skupom svojih kolega ministara ili na briefingu s više predstavnika medija, niti na nedavno održanoj predizbornoj konvenciji, nego u ležernom nastupu u srijedu u intervjuu tjedna na radiju Soundset. Otkrio je tek načelno (i znakovito) kako će to biti "košarica proizvoda koji su u proizvodnom smislu konkurentni, a dodatnim poticajem smanjivanjem PDV-a možemo ih još više učiniti konkurentnim i povećati poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, supstituirati značajan dio uvoza poljoprivrednih proizvoda i povećati izvoz", najavio je Grčić.

Znakovito je, međutim, da je Grčić rezanje PDV-a na hranu pustio u eter samo dan nakon što je Željko Kraljičak iz HDSS-a, koji od proljeća ove godine ne krije ambiciju postati novi ministar poljoprivrede, u utorak navečer na skupu u Vinkovcima naglasio kako će, ostvare li mu se politički planovi, među ostalim, najprije značajno smanjiti PDV na hranu. O rezanju PDV-a na prehrambene proizvode posljednji put u mandatu još aktualne Vlade uvelike se raspravljalo tijekom 2013. godine. Tada je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pokrenuo lavinu aktivnosti u kojima su sudjelovali njegovi suradnici, a stručnu logistiku kroz istraživanje ne samo lokalnih uvjeta već i kriterija koje glede PDV-a na hranu primjenjuju sve države u okruženju odradila je ekipa iz Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ).

 

8-10posto

stopa je PDV-a na hranu u susjednim zemljama

Zajednički projekt Ministarstva poljoprivrede i EIZ-a pokazao je da stave li se gotovo svi prehrambeni proizvodi (nekoliko ih već ima stope 5 i 10%) u potrošačku 'košaricu' uz primjenu nove međustope PDV-a od 10 posto državna blagajna bi kroz kalendarsku godinu ostala uskraćena između pet i šest milijardi kuna u odnosu na prihod koji u proračun pumpa aktualna stopa PDV koja na većinu hrane iznosi 25 posto.  Ukoliko se međustopa PDV-a od 10 posto primijeni na 30-ak ključnih proizvoda koji su u spomenutom projektu izlicitirani kroz četiri kategorije (socijalna, samodostatna, hrana za djecu i starije osobe te proizvodi čija se proizvodnja dodatno potiče) proračun bi, zaključeno je prije dvvije godine, ostao uskraćen za 2-2,5 milijardi kuna.

Tadašnji ministar financija SLavko Linić bio je neumoljiv, u korijenu je srezao planove Jakovine za nižim PDV-om. Naime, Linić je ljestvicu postavio vrlo nisko, navodno bio je voljan podržati rezanje PDV-a u vrlo skromnim okvirima od svega 700 milijuna kuna gubitka proračuna, a nijedna od kreiranih križaljki nije se mogla uklopiti u Linićev limit.     Nisu pomogli ni argumenti da zemlje u okruženju imaju značajno niže stope pa se dio potrošnje odlijeva preko granice. Tako u Srbiji PDV na većinu hrane iznosi osam posto, u Sloveniji 8,5 posto, Austriji 10, a u Italiji na neke proizvode i četiri posto, a najviša stopa je 10 posto.  U projekciji iz 2013. manji PDV se tražio u tzv. "socijalnoj kategoriji" za svinjsko i pileće meso, srdele i papaline, jaja, krumpir, luka, kupus, jabuke, brašno te tjesteninu i morsku sol.

Na listi u drugoj skupini, za proizvode u kojima je dostignuta samodostatnost domaće potrošnje, bili su pileće i pureće meso, šarani, mandarine i jagode, zelena salata te keksi i džemovi. U kategoriji nazvanoj "zdravi doručak" našli su se proizvodi koje najviše konzumiraju djeca i starije osobe: maslac, jogurt, vrhnje, med, džemovi i čokolada dok su u posljednjoj skupini za koju je Jakovina predlagao međustopu PDV-a bili proizvodi iz peradarske i svinjogojske proizvodnje s obzirom na dodatne mjere poticaja koje ti sektori imaju kroz operativne programe. Je li Grčićevo obećanje za uvođenje nižeg PDV-a tek predizborna 'patka' za glasače pokazat će vrijeme.

Niži PDV nije želja samo potrošača koji bi na taj način za istu količinu novca doma donijeli bogatiju košaricu hrane već i ukupna poljoprivredno-prehrambenog sektora.  U materijalima izrađenim u ljeto 2013. naglašava se kako bi snižavanje stope PDV-a na značajno osnažilo konkurentnost domaće prehrambene industrije, odnosno bilo bi dovoljno da ne izgubi korak s konkurencijom kako iz bliže tako i šire regije. Upravo s tim ciljem složen je prijedlog da se obuhvat snižene stope PDV-a primijeni na pojedine kategorije hrane u kojima je postignuta visoka razina samodostatnosti, odnosno niska razina uvoza. Takva bi mjera, bio je argument Ministarstva poljoprivrede, svakako dala izravan poticaj domaćoj prehrambenoj industriji u daljnjoj oštroj tržišnoj utakmici s konkurencijom iz regije kao i Europske unije. Politika 2013. ipak nije imala sluha za te argumente. 

Komentari (3)
  • mars2
    mars2 15:31 1.10.2015.

    jeli ovo toliko gadljivo od ovih klauna koji nas vode ili jednostavno nemogu vjerovat sto sve mogu smislit ?

  • LMzg
    LMzg 12:57 1.10.2015.

    1. Uvođenje nižeg PDVa na “3 bijela zla” je totalna glupost, suprotnost kretanju EU članica te kontraproduktivno u društvu opterečenom debljinom i pretilosti!
    2. Nadalje, ne razumijem zašto bi se čokolada našla u “zdravom doručku” iz 2 razloga:
    a) nije zdrava toliko za doručak, osim ako pričamo o onima preko 75% kakaa
    b) kakao je uvozni proizvod, koji se kod nas prerađuje…pa je upitno koju i čiju privredu te uvoz želimo ovime ojačati?!

  • Pero7
    Pero7 7:22 1.10.2015.

    Koja lažljiva stranka .

    Mamu bi svoju prodali samo da ostanu na vlasti i nastave lagati , zaduživati nas i uništavati Hrvatsko gospodarstvo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!