Kuščević je na sastanku s predstojnicima svih ureda državne uprave razgovarao o Prijedlogu Zakona o sustavu državne uprave, koji je Vlada usvojila ovog četvrtka, a kojim se velik dio poslova državne uprave prepušta županijama kao prvostupanjskim tijelima državne uprave u jedinicama područne samouprave.

„Jedan od glavnih ciljeva Vlade je politika ravnomjernog regionalnog razvoja. Ovim Zakonom depolitizirat će se i decentralizirati javna uprava. Želimo javnu službu sa što manje dužnosnika i da se smjenom politika ne mijenjaju rukovodeći kadrovi u ministarstvima. Imat ćemo 90 dužnosnika manje, a oni će postati službenici profesionalci“, objasnio je Kuščević.

Kuščević je istaknuo kako se u smislu decentralizacije država prvi put odriče ovlasti i prepušta ih županijama.
„Riječ je o preko dvjesto vrlo važnih poslova, kao što su kategorizacija apartmana, otvaranja obrta i izvlaštenja. Na primjer, izvlaštenje za izgradnju pristupnih cesta Pelješkog mosta obavljat će Dubrovačko-neretvanska županija. Županije raspolažu s dobrim resursima, dobro prepoznaju potrebe građana i mogu ih rješavati na kvalitetniji način“, smatra Kuščević.

Dobroslavić: Jača se načelo višerazinskog upravljanja

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako Zajednica hrvatskih županija smatra dobrom predviđenu integraciju velikog dijela poslova državne uprave sa županijskom administracijom, jer ide prema decentralizaciji.
„Jača se načelo višerazinskog upravljanja. Sve razine vlasti upravljaju onim poslovima koje mogu najbolje odraditi, što će biti dobro za građane. Županija će dobiti nove djelatnike i poslove, ali će sve biti bliže građanima“, izjavio je Dobroslavić.
Prijedlog Zakona o sustavu državne uprave Vlada je izglasala na sjednici u četvrtak i uputila ga na odlučivanje u Hrvatski sabor. Zakonom se ukida dvadeset tijela državne uprave, odnosno smanjuje se ukupan broj tijela državne uprave sa 52 na 32. Ministar Kuščević očekuje da će zakon biti usvojen u lipnju te na snagu stupiti od 1. siječnja 2020. godine.

Vladi neprihvatljiv plan rekonstruiranja Uljanika

Kuščević je, na upit novinara, izjavio kako predloženi plan restrukturiranja Uljanika nije prihvatljiv vladi koja u ovom trenutku ne može porezne obveznike opteretiti s deset milijardi kuna.
„Vjerujem da će se pronaći rješenje u interesu svih radnika škvera i hrvatske brodogradnje, ali treba paziti i na stanje državnog proračuna. Ne smijemo nanovo zaduživati našu djecu“, rekao je Kuščević.
Podsjetio je i kako je vlada  samo u 2018. godini dala preko 900 milijuna kuna za plaće u škverovima iz državnog proračuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost