Nije potrebno zapošljavanje već suvisla sistematizacija

Mariću treba najviše 'svježe krvi', no teško će je dobiti/Fotolia Mariću treba najviše 'svježe krvi', no teško će je dobiti/Fotolia

Sindikalisti zaposlenih u državnim i javnim službama s negodovanjem su dočekali zakonski prijedlog o ograničavanju rasta plaća.

Već jednom od prvih odluka s opipljivim učincima na fiskus Vlada Tihomira Oreškovića je uznemirila duhove. Sindikalisti zaposlenih u državnim i javnim službama s negodovanjem su dočekali zakonski prijedlog prema kojemu će oni u državnim i javnim službama kojima je 2014. ukinuto povećanje plaća za 4, 8 i 10 posto s navršenih 20, 30 i 35 godina staža i ove godine ostati bez povišica s te osnove. Dok je ekonomskim stručnjacima i gospodarstvenicima koji uporno upozoravaju na nužnost stabiliziranja javnih financija i smanjenja javne potrošnje ta brana dizanju plaća ohrabrujući početni signal, u njihovim redovima manje ohrabrujuće su djelovali prvi ministarski raporti o stanju u pojedinim ministarstvima i grubim naznakama financijskih okvira u kojima vide svoje resore.

"Malo smo prečesto u tim prvim izvješćima čuli kako u odnosu na sistematizaciju radnih mjesta ima prostora za dodatno zapošljavanje, a i u pogledu resornih proračuna u cjelini mahom ispada da ministri u najboljem slučaju drže da je moguće zadržati se u okvirima 2015.", neslužbeno komentira iskusni ekonomist. Premijer i ministar financija Zdravko Marić, kaže, teško da su takvim inputima mogli biti zadovoljni. Kad bi se sudilo prema sistematizacijama, u većini ministarstava danas ima 20-ak, pa i 30 posto manjka ljudi. Tu priču treba obrnuti, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Spomenuti jaz, kaže, više govori o tome da je potrebno napraviti suvislu sistematizaciju radnih mjesta, nego o manjku.

Pritom se o potrebi zapošljavanja može govoriti ponajprije u smislu promjene strukture zaposlenih i kompetencija za specifične poslove važne za ključne projekte, reforme i izazove u upravljanju javnim financijama. Najambiciozniji u potrebama za novim ljiudima je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, koji bi zbog povlačenja novca iz EU fondova zaposlio čak 137 ljudi. To bi se, kaže, isplatilo jer bi se na kunu uloženu u svakog čovjeka povuklo iz EU 57 kuna. No, time se ipak bavi i većina drugih ministarstava,  kao i brojne agencije. U odnosu na budžete pojedinih ministarstava, zakonske izmjene vezane uz dodatak od četiri, osam i deset posto imat će razmjerno nevelik očekivani financijski učinak. Prema novoj ministrici rada Nadi Šikić, proračunski se efekt te strukturne mjere u 2016. procjenjuje na oko 250 milijuna kuna. Na približno toliko se procjenjuje jer će država zaposlenicima koji su ih svojedobno izborili kolektivnim pregovaranjem ipak isplatiti jednu ili dvije povećane plaće.

 

250milijuna

kuna iznosit će efekt zakonskog prijedloga o nepovećanju plaća

Vlada, naime, želi izbjeći ustavne tužbe. Zakon kojim je to bilo regulirano istekao je s potkraj 2015., a upravo usvojeni prijedlog zakonskih izmjena kojim se ta uskrata nastavlja treba neko vrijeme do stupanja na snagu. Spomenuti dodaci nisu ustavna kategorija već povlastica podložna promjenama ovisno o stanju gospodarstva i javnih financija, smatraju u Vladi. S obzirom na situaciju s plaćama i proračunom, ministar financija Zdravko Marić istodobno je najavio da priprema sastanak sa sindikatima. Nužno je, kaže, nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima. Prve reakcije iz njihovih redova ne zvuče tako kooperativno. U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika upozoravaju da je Ustavni sud rješenjem iz lanjskog srpnja eventualno produljenje uskrate spomenutih dodataka vezao uz kolektivno pregovaranje. Članove Vlade kojima će u nadležnost dopasti pregovori sa sindikatima očito čeka tegoban posao, to prije što su neka druga aktualna pitanja vezana uz plaće u javnom sektoru (o 6-postotnom povećanju osnovica) financijski višestruko (sedam puta) teža od dodataka.

Uza sve, podastrta izvješća sugeriraju da su pojedina ministarstva u nasljeđe dobila i stotine milijuna kuna potencijalnih obveza. Primjerice, novi ministar poljoprivrede naglasio je problem mogućih 16,7 milijuna eura penala EU zbog špekulativnih zaliha šećera. Ministar graditeljstva Lovre Kuščević upozorio je da bi obveze po (izgledno izgubljenim) radnim sporovima i onima vezanim uz rušenja objekata mogle biti oko pola milijarde kuna. I Ministarstvu zdravstva, kako tvrdi novi ministar Dario Nakić, naslijeđeni radni sporovi u kojima država loše stoji povelika su prijetnja, izgledno bi mogli rezultirati troškom od oko 400 milijuna kuna. A na sličan problem upozorila je i nova ministrica socijalne skrbi Bernardica Juretić.

No, kako je nezina prethodnica potrošila manje od lanjskoga plana, i ona se namjerava zadržati u istim okvirima, bez povećanja budžeta. Prostora za racionalizacije u svom je resoru prepoznao i novi šef MUP-a Vlaho Orepić (što ne čudi jer je MUP proteklih godina uglavnom probijao planirane rashode), dok je ministar obrazovanja Predrag Šustar u svom resoru taj prostor ocijenio minimalnim. Za razliku od njih, Ministarstvu kulture je od 2007. proračun čak prepolovljen i ministar Hasanbegović otvoreno je rekao kako računa s povećanjem, pogotovo s obzirom na projekte Državnog arhiva i Povijesnog muzeja. S obzirom na zahtjevnost misije sređivanja javnih financija, ali i nadležnosti vezane uz valuacije strateških investicija koju bi Ministarstvo financija ubuduće trebalo ambicioznije usrojiti, Marić bi zacijelo imao najviše potrebe za dovođenjem 'svježe krvi'. No, pored financijskih krokija kolega ministara, ali i stimulativnosti postojećeg sustava plaća, to će biti teško.

Prioritet ojačati poreznu sigurnost

Ministar financija Zdravko Marić među prioritetima izdvaja jačanje porezne sigurnosti. Samo lani zakon o PDV-u mijenjan je četiri puta, porez na dobit tri, a po pet puta porezi na dohodak i doprinosi, uz izmjene općeg poreznog te zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Poradit će i na problemu nedorečenosti u postupanju poreznih vlasti. Zadaća su mu i preporuke EK, od izrade strategije upravljanja javnim dugom, čija će provedba najprije usporiti rast, a potom i stabilizirati dug, do jačanja neovisnosti povjerenstva za fiskalnu politiku u pogledu zakona o fiskalnoj odgovornosti. Zbog mogućih sankcija EU posvetit će se provedbi naloga iz negativnih nalaza državnih revizora. Važnost daje i uvođenju stručnog vrednovanja opravdanosti i učinkovitosti investicijskih projekata financiranih iz proračuna.

Nastavlja projekt strateških investicija  

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić nastavio bi projekt strateških investicija. Traži da preuzme nadležno Vladino povjerenstvo kako bi mogao što prije odobriti status za 47 od prijavljenih 113 projekata koji su već zadovoljili kriterije. Moramo se, kaže, odrediti i oko LNG terminala i eksploatacije nafte i plina na kopnu i na moru. Idući tjedan s premijerom traži razgovor o slučaju Ina/Mol i postupanju zbog dviju arbitraža "kojima je cilj redefinirati dioničarski ugovor". Prioritet mu je i revizija predstečajnih nagodbi, a najavljuje i uvođenje mjerenja efikasnosti bespovratnih potpora, ali i "standard&cost" metode pri  donošenju zakona. Slijedi i izrada nove stategije energetske učinkovitosti, kao i analiza (para)fiskalnih nameta.

Za špekulativne zalihe šećera tražit će od EK još 4 mjeseca  

Ministar poljoprivrede Davor Romić prvim zadatkom izdvojio je neriješen problem koji je vezan uz ispunjenje obveze Hrvatske prema Bruxellesu da do kraja  ožujka riješi pitanje špekulativnih zaliha šećera te da odgovorne tvrtke za spornih 37 tisuća tona izvezu šećer na treća tržišta izvan EU. Po tom pitanju, izvijestio je Vladu, prethodnik Tihomir Jakovina ništa nije poduzeo. Za zatvaranje tog slučaja Ministarstvu je preostalo još 60 dana. No, prema Romićevoj procjeni, to nikako neće biti dovoljno. Zbog toga najavljuje da priprema za hitno slanje pismo Europskoj komisiji za produljenje tog roka na četiri mjeseca. Romić podsjeća i na to da u slučaju da se pitanje špekulativnih zaliha ne riješi Hrvatskoj prema ugovoru s EU slijede i sankcije u visini od gotovo 17 milijuna eura.

Traži više novca iz proračuna 

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat već na prvoj sjednici najavljuje da će u ovoj godini njegov resor trebati osjetno povećanje sredstava iz državnog proračuna. Razlog su, objasnio je, namjere da se uz povlačenje sredstava iz strukturnih EU fondova uz participaciju koja ulazi u limit u proračunu predvide i dodatna sredstva za subvencioniranje poduzetničkih aktivnosti. Onaj dio proračuna koji ulazi u limit i opterećivat će proračun je na razini 262 milijuna kuna, a želja nam je da uz participaciju novca iz EU ukupan proračun bude na razini 1,1 milijardu kuna. Među ostalim, izvijestio je da je zatekao prijavljenih 344 investicijska projekata koji su u obradi, a u tri godine donose ulaganja od gotovo 12 milijardi kuna te novih 7200 radnih mjesta.

Traži upravljanje državnim turističkim poduzećima i novčanu injekciju HTZ-u   

Ministar turizma Anton Kilman traži da njegovo ministarstvo umjesto koordinacije preuzme upravljanje državnim turističkim poduzećima jer DUUDI i CERP prema njegovu mišljenju nedovoljno dobro upravljaju tom imovinom. Interes investitora je, kaže, golem i time bi im se poslala pozitivna poruka. U tijeku je privatizacija hotela Maestral i Imperial, pred potpisom i ugovor za Kupare, a za realizaciju je spremno i više projekata kroz zakon o strateškim ulaganjima, kojima bi u njegovu mandatu državi došlo oko 17 milijardi kuna. Očekuje za ovu godinu izvrsnu sezonu, a od ministra Marića zatražio je  injekciju u budžet HTZ-a, kako bismo privukli turiste iz Rusije, Britanije i Skandinavije koji će izbjegavati Tursku. To je dobro ulaganje, a valja sve uvjeriti i da smo sigurna zemlja, poručuje.

Konzervativan start: računa na povlačenje oko milijardu eura 

Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislav Tolušić startat će, kako sam ističe, s konzervativnim, ali realnim planovima očekivane apsorbcije novca iz EU fondova. Kroz četiri operativna programa - konkurentnost i kohezija, učinkoviti ljudski potencijali, ruralni razvoj i operativni program za ribarstvo - plan je, kaže Tolušić, pokrenuti 217 postupaka dodjele bespovratnih sredstava vrijednih oko 4 milijarde eura, no realnim on očekuje da će se povući oko milijardu eura. Prošle je godine apsorbcija bila planirana na razini 7,8 milijardi kuna, a povučeno je 4 milijarde kuna. Pokrenuto je bilo 89 postupaka dodjele sredstava vrijednosti 9,6 milijardi kuna.

Komentari (6)
  • abc1
    abc1 0:03 30.1.2016.

    Ne spada tu, ali moram.
    Kako će sada taj čovjek, naš novi premijer, shvatiti o čemu se to sve skupa radi
    Ovo su sve skupa sitnice, nevažni detalji, ali ih ima milion..
    Naš narod neshvaća o ćemu se tu sve radi, a kako će premijer?
    Veliko je upozorenje oko izbora ministra C. i ako sada ne shvati da se takovi prijedlozi (izbori) Tako površno i da ne kažem kako, obavljaju, pa šta on tu kod nas može?
    Ne da su počeli sada.
    Siroti premijer, kada skuži kamo je upao, izgubiti će i ono malo dara govora hr. jezika (ne mislim da je to problem, mislim koliko će ga na toj osnovi naši razni domoljubni, padajući i rastući, srede) dali SUVAG ili bezglavi bijeg odavde.

  • miami
    miami 21:25 29.1.2016.

    Molimo Vas, smanjite plaće u DRŽAVNIM APOTEKAMA / Gradske ljekarne Zagreb i ostalo /
    DJECA sjede na Zavodu za zapošljavanje, neće se nigdje drugdje zaposltit- ČEKAJU SLOBODNA MJESTA
    U DRŽAVNIM APOTEKAMA širom Hrvatske, JER IM NOVAC KOJI TAMO ZARADE….a koji teče u potocima……više znači, nego pošten posao kod privatnika plaćen koju kunu manje…….

  • Kirin
    Kirin 18:58 29.1.2016.

    Čista propaganda ili metoda zbunjivanja raje!

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve