Savjetnici NATO saveza upozorili su vodstvo Sjevernoatlantske alijanse kako mora početi poduzimati mjere da bi se države članice osigurale protiv ruske ideje o formiranju plinskog kartela kojim bi Europska unija dodatno oslabila svoj položaj prema Moskvi, objavio je jučer utjecajni britanski poslovni dnevnik The Financial Times.Naime, tajna studija ekonomskih analitičara NATO-a već je poslana vlastima u svih 26 država članica u kojem se navodi kako Rusija pokušava utemeljiti plinski kartel s Alžirom, Katarom i Libijom, te s nekim državama iz središnje Azije i najvjerojatnije Iranom, a to znači prema NATO-vim stručnjacima nastavak procesa u kojem Kremlj putem energetske politike želi ostvariti političke ciljeve i to prije svega u odnosima sa susjednim državama Gruzijom i Ukrajinom.Što se tiče ruskih dužnosnika, glanogovornik Kremlja Dmitri Peskov je za FT izjavio kako u tvrdnjama da Moskva želi utemeljiti plinski kartel nema ni zrnce istine, te kako su autori NATO-ve studije krivo protumačili rusku energetsku politiku. “Glavna teza naše politike jest neovisnost proizvođača i potrošača i samo bi potpuni luđak mogao pomisliti da će Rusija početi ucjenjivati Europsku uniju koristeći zemni pln jer i mi ovisimo o europskom tržištu”, kazao je za londonski poslovni dnevnik glasnogovornik Peskov. Inače, Rusija je ovog ljeta potpisala memorandum o razumijevanju o opskrbi plinom s Alžirom, koji je treći najveći dobavljač plina za Europu sa oko 11 posto udjela na tržištu i to je već proizvelo strahove kako se počeo stvarati plinski kartel. Od drugih država bogatih izvorima zemnog plina, jedno je Norveška odmah odbacila mogućnost sudjelovanja u takvom kartelu.

“Za veliku količinu naše proizvodnje već sada imamo dugoročne ugovore, dio smo europskog sporazuma o ekonomskoj suradnji te smo u potpunosti liberalizirali i otvorili našu opskrbu plinom te stoga nemamo namjeru ići u tom smjeru”, rekao je norveški ministar za naftu i energetiku Odd Roger Enoksen pritom naglasivši kako Norveška i Rusija jedna drugoj nisu konkurencija u opskrbi Europe plinom, štoviše, ovise jedna o drugoj kako bi što bolje mogle opskrbljivati europsko tržište tim energentom. Hoće li Rusija osnovati plinski kartel ili ne, ostaje da se vidi u budućnosti, ali informacija FT-ja o tajnoj studiji Sjeveroatlantskog saveza pokazuje puno važniju činjenicu, a ta je da energetski odnosi između Moskve i Bruxellesa postaju sve lošiji, te da članice Unije ne vjeruju Rusima i ne sviđa im se što sve više ovise o ruskim energentima. Tim više što ruski plin zadovoljava 24 posto potreba država članica Europske unije dok je na drugom mjestu Norveška s 13 posto, a treći je Alžir s deset. S time da južnoeuropske države Španjolska i Italija najviše plina uvoze baš iz Alžira, te nešto manje iz Libije. Pitanje Alžira ‘potegnuo’ je i visoki europski predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, pred početak prošlomjesečnog samita EU-Rusija, gdje je upozorio ruske dužnosnike da njihov sporazum s Alžirom nije u dobroj namjeri jer sprječava Alžirce da prodaju većinski udio u plinskim postrojenjima nekom stranom ulagaču. Da bi taj sporazum oživio Moskva se obavezala da će preko Gazproma alžirskoj kompaniji Sonatrach za svaki zajednički projekt dati 51 posto udjela umjesto prijašnjih 30 posto. Inače, dodatno ‘ulje na vatru’ prošli tjedan je bacila Međunarodna agencija za energetiku, ponatija po kratici IEA, koja je upozorila na mogućnost da zemlje izvoznice zemnog plina počinju koordinirati svoje investicije i proizvodne planove kako bi izbjegli stvaranje zaliha i (pre)velike opskrbe što bi dovelo do rušenja cijena plina na globanom tržištu.