Poslodavci u turizmu protive se povećanju boravišne pristojbe bez da se prethodno analizira efikasnost sustava turističkih zajednica i učinci postojećih financijskih sredstava iz boravišne pristojbe te bez da se osigura efikasnost naplate i razmjerno opterećenje svih oblika smještaja-obveznika plaćanja boravišne pristojbe.

Na prijedlog Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018.godinu Ministarstvu turizma su negativno očitovanje poslali i HUP i HGK, te su i tijekom javnog savjetovanja negativno mišljenje dale ključne udruge poduzetnika u turizmu: Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, HUP-Udruga ugostiteljstva i turizma, Udruženje hotelijera pri HGK, Kamping udruženje Hrvatske, HUP-Udruga nautičkog sektora, Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK. 

Smatramo da prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće financijske prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica. Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica kroz donošenje dugo najavljivanog novog Zakona o turističkim zajednicama i novog Zakona o boravišnoj pristojbi moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava te definirati potrebna povećanja boravišne pristojbe utemeljena na očekivanim učincima i svrsi samih povećanja. Na taj su način predstavnici turističke industrije i komunicirali s resornim ministarstvom tijekom pripreme novog Zakona o boravišnoj pristojbi, da bi nakon toga Ministarstvo turizma u proceduru stavilo samo prijedlog povećanja visine boravišne pristojbe kroz donošenje aktualne Uredbe.

Povećanje boravišne pristojbe bilo bi još jedno neopravdano opterećenje za hrvatski turizam nakon povećanja PDV-a i poreza na nekretnine. Naime, boravišna pristojba, iako ju izravno ne plaćaju poslodavci već turisti, čini sastavni dio konačnog troška smještaja koje plaća gost tj. sastavni dio ukupne cijene svih usluga smještaja s kojom Hrvatska konkurira na turističkom tržištu. Svako dodatno opterećenje smanjuje konkurentnost hrvatskog turističkog sektora što je u potpunoj suprotnosti od strategije razvoja hrvatskog turizma i preporuka EU da se smanje fiskalna i parafiskalna opterećenja gospodarstva. Prihodi od boravišne pristojbe ionako značajno rastu zbog rasta dolazaka pa je tako porast u 2016. godini iznosio 6%, odnosno 25 milijuna kuna.

Udruge poslodavaca u turizmu u načelu se ne protive izmjenama aktualnog modela uređenja boravišne pristojbe, ali je naš jedinstveni stav da najprije treba urediti sustav tj. donijeti dugo najavljivani novi Zakon o turističkim zajednicama i novi Zakon o boravišnoj pristojbi, u kojima će se detaljnije precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica u RH, kao i precizna, odnosno transparentnija namjena sredstva prikupljenih s osnova boravišne pristojbe.

Vjerujemo da će Ministarstvo turizma uvažiti stav ključnih udruga u turističkom sektoru i preispitati opravdanost usvajanja aktualnog prijedloga povećanja visine boravišne pristojbe te za sada odgoditi predložene izmjene visine boravišne pristojbe. Stojimo na raspolaganju za suradnju u svim potrebnim analizama kako bi zajedno donijeli najbolju odluku u interesu stabilnog rasta i razvoja hrvatskog turizma.