Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj ove godine iznosila je 5.530 kuna, što je nominalno 0,5 posto niže, a realno 0,1 posto niže u odnosu na lipanj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na srpanj prošle godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za sedmi ovogodišnji mjesec nominalno je bila viša za 0,5 posto, a realno za 0,6 posto.

DZS je objavio i podatak o prosjeku neto plaće isplaćene za prvih sedam mjeseci ove godine, koji iznosi 5.509 kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno više za 0,1 posto, a realno za 0,4 posto.

"Nakon što je glavnina prilagodbe plaća recesijskim kretanjima izvršena u protekle četiri godine, ove se godine praktički bilježi stagnacija plaća. Takva su kretanja rezultat nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada koja u okolnostima niske zaposlenosti, niske stope aktivnosti stanovništva, visoke stope nezaposlenosti i izostanka gospodarskog rasta ne pružaju mogućnost za znatnije promjene u kretanju razine plaća", navode analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Ističu i to da pod utjecajem deflacijskih kretanja, koja su na godišnjoj razini neprestano prisutna od veljače ove godine, realne plaće bilježe nešto povoljnija kretanja u odnosu na nominalnu plaću.

"Međutim, takva pozitivna djelovanja na realnu plaću obično su kratkog dosega jer bi zadržavanje deflacijskih pritisaka u duljem roku rezultiralo smanjivanjem razine proizvodnje, što bi onda radilo dodatni pritisak na smanjivanje razine plaća", navode analitičari HGK.

Najveća prosječna neto plaća za srpanj, od 10.634 kune, isplaćena je zaposlenima u zračnom prijevozu. U promidžbi i istraživanju tržišta plaća za srpanj iznosila je 8.984 kune, a u računalnom programiranju 8.622 kune.

Prosječne neto plaće više od 8.000 kuna za srpanj isplaćene su i zaposlenima u telekomunikacijama, financijskim i uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, farmaceutskoj industriji, vađenju sirove nafte i plina te pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nasuprot tome, najniže neto plaće imali su zaposleni u proizvodnji odjeće, koji su za srpanj primili prosječno 3.024 kune, a tek nešto viših 3.169 kuna iznosila je prosječna plaća zaštitara.

U proizvodnji kože i srodnih proizvoda prosječna neto plaća za srpanj iznosila je 3.189 kuna, a 3.186 kuna iznosio je prosjek isplaćen zaposlenima u djelatnosti usluga u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te uređenju i održavanju krajolika. U preradi drva prosječna neto plaća za srpanj iznosila je 3.525 kuna.

Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj iznosila je 7.967 kuna, što pokazuje nominalni pad za 0,7 posto i realni za 0,3 posto u odnosu na lipanj.

U odnosu na srpanj prošle godine, prosječna bruto plaća u ovogodišnjem srpnju bila je nominalno viša za 0,6 posto i realno za 0,7 posto.

"Već dulje vrijeme prisutan stabilan odnos i usklađena kretanja bruto i neto plaća trebale bi, u korist neto plaća i time povećanog raspoloživog dohotka stanovništva, promijeniti najavljene izmjene u oporezivanju dohotka. Međutim, kako se njihov efekt ne očekuje ove godine, izgledno je da će se do kraja godine nastaviti stagnantna kretanja na području plaća", zaključuju analitičari HGK.