Europski sud za ljudska prava presudom je utvrdio da je Hrvatska povrijedila pravo na mirno uživanje prava vlasništva jer su sudovi odbili zahtjev za naknadu štete vlasnika koji je tvrdio da mu je policija predugo i na neodgovarajuć način zadržala automobil zaplijenjen u kaznenom postupku.

Podnositelj zahtjeva je prigovorio Europskom sudu jer su Općinski i Županijski sud u Zagrebu, te Vrhovni sud odbili njegov zahtjev za naknadu štete, iako su bili ispunjeni svi elementi za odgovornost države zbog produljenog zadržavanja i neodgovarajućeg čuvanja njegovog zaplijenjenog automobila.

Europski sud zauzeo je stav da je država zadržavanjem vozila dovela do smanjenja njegove vrijednosti i umiješala se u pravo vlasništva, iako je takvo miješanje bilo zakonito te je imalo legitiman cilj zaštite dokaza u kaznenom postupku.

"Iako svaka zapljena ili oduzimanje predmeta uzrokuje štetu, stvarna šteta ne bi trebala biti veća od one koja je neizbježna", zaključio je Europski sud, pojašnjavjući da je u konkretnom slučaju policija vozilo zadržala skoro dvije godine bez konačnog utvrđenja je li ukradeno.

"Europski sud je bez razmatranja pozadinskih razloga za toliko razdoblje u kojem je vozilo podnositelja zadržano, smatrao da primarna odgovornost za kašnjenje leži na državnim tijelima. Nadalje je utvrdio da su domaći sudovi u parničnom postupku koji se vodio radi naknade štete (zbog produljenog zadržavanja vozila u neodgovarajućim uvjetima) svoju ocjenu ograničili na pitanja zakonitosti, bez ocjene proporcionalnosti te mjere i njenih učinaka na imovinska prava podnositelja", izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Navode i da u takvim okolnostima odluke domaćih sudova kojima je odbijen zahtjev za naknadu štete, nisu zadovoljile standard 'pravedne ravnoteže' pa je podnositelju pravomoćno dosuđeno iznos od 5.000 eura na ime neimovinske štete te 6.100 eura za troškove postupka.