Podpredsjednik Vlade Branko Grčić nije imao strpljenja čekati objavu prve procjene bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za prvo tromjesečje pa je već u srijedu najavio kako "u petak izlazimo iz recesije".

No, veselje zbog očekivanog plusa Vladi je barem donekle moralo pokvariti jučer objavljeno Moody'sovo izvješće o Hrvatskoj. I u toj rejting agenciji za ovu godinu Hrvatskoj predviđaju simboličan rast, ali osim što su pritom nešto škrtiji od drugih (za 2015. rast od   mizernih 0,3%, uz ubrzanje na 1,2% dogodine) ostaju pri negativnim izgledima ocjene kreditnog rejtinga, što znači da je u idućoj reviziji izglednije snižavanje sadašnje ocjene (Ba1). Nizom usporednih pokazatelja potkrijepili su ocjenu o slabijim performansama hrvatske ekonomije u odnosu na ostale zemlje srednje i južne Europe, odnosno takozvane parnjake po rejtingu. Pritom posebno apostrofiraju kretanja od 2009. naovamo.

Realni BDP je između 2009. i 2014. u prosjeku padao godišnje 2,1 posto, ističu te dodaju kako su slabiji proračunski prihodi, rigidna struktura rashoda i troškovi povezani s neprofitabilnim državnim poduzećima podigli državni dug do lanjskih 85% BDP-a, sa 36 posto u 2008. godini. Uz to, napominju da su se fiskalni deficiti od 2009. u prosjeku kretali oko 6% BDP-a, nasuprot manje od 3 posto u 2008. Osim što stršimo u odnosu na spomenuti krug zemalja razinom ukupnog deficita i javnog duga, analitičari Moody'sa posebno podcrtavaju kako nam je i strukturni deficit mnogo veći nego u bilo kojoj drugoj tzvg. novoj članici EU.

Za razliku od prosjeka zemalja s istim rangom rejtinga (Ba-medijan) Hrvatska posljednjih godina bilježi porast (i to relativno snažan) bruto potreba financiranja (lani na 24 posto BDP-a, a prosjek parnjaka oko 7 posto). Jednako tako, troškovi servisiranja kamata u odnosu na ukupne proračunske prihode u Hrvatskoj su bili približno jednaki prosjeku zemalja sličnoga rejtingom (5,2 posto), no otada Hrvatska bilježi znatno brži rast tih troškova (na 8,3 posto prihoda, nasuprot prosjeku rejtingom usporedivih zemalja od oko 6,5 posto).

Objašnjavajući negativan 'outlook' u Moody'su ističu i kako on odražava njihovo stajalište da će slab oporavak od recesije omesti napore Vlade u ispunjavanju fiskalnih ciljeva Vlade postavljenih u okviru postupka pri prekomjernom deficitu (PPD-a). Ocjenu izgleda mogli bi vratiti na stabilne ako se pokažu znakovi održivog gospodarskog oporavka te nižeg fiskalnog manjka i pada omjera državnog duga. S druge strane, snižavanje rejtinga moglo bi uslijediti ako se pokazatelji fiskalne i vanjske ranjivosti te (slaba) potencijala rasta nastave pogoršavati.