Mirovinci državi iskrcali 3 mlrd. kuna i prikočili rastući deficit

Autor: Jadranka Dozan , 08. srpanj 2014. u 22:00
Ministar financija Boris Lalovac/Patrik Macek/PIXSELL

Zaostajanje za planiranom dinamikom naplate PDV-a već sad premašuje dvije milijarde kuna.

Deficit nije kakav svi očekuju", ustvrdio je ovih dana pomalo zagonetno ministar financija Boris Lalovac upitan o punjenju državne blagajne.

Vrlo brzo ćemo objaviti podatke, najavio je sugerirajući bolje brojke od trenutno javno dostupnih. A te kažu da su do kraja svibnja proračunski izdaci premašili prihode za čak 9,5 milijardi kuna. Onako usput, ministar je podsjetio i na početak turističke sezone, glavne žetve PDV-a. Mada je prvih pet mjeseci u turizmu navodno bilo čak 15 posto po prihodima jače nego lani, tajna polugodišnjeg deficita "koji nije kakav svi očekuju" nije u tome. U lipnju se, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, u proračun slilo rekordnih 6,3 milijarde kuna socijalnih doprinosa. To je duplo više od mjesečnih prosjeka, a objašnjenje je jednostavno, jednokratno i ne baš iznenađujuće. Mirovinski fondovi transferirali su državi tri milijarde kuna akumulirane mirovinske štednje zaposlenih s beneficiranim stažem čije je seljenje iz drugog u prvi stup bilo predviđeno za ovu godinu (ostatak će dogodine). 

Više doprinosa
Mimo tog jednokratnog iskrcaja proračunu je sjelo 3,3 milijarde redovnih uplata doprinosa, oko 110 milijuna kuna više nego lani. I to je povećanje dijelom povezano s prebacivanjem policije, vojske i vatrogasaca u proračun, no većim dijelom ono je posljedica proljetnog dizanja stope zdravstvenih doprinosa sa 13 na 15 posto. U osam mjeseci primjene od te se Vladine odluke očekuje 1,6 milijardi kuna prihoda, što je mjesečni efekt od oko 200 milijuna. Prošlomjesečno je povećanje redovnih uplata doprinosa bilo upola manje. Još su neke mjere u cilju smanjenja deficita donesene tek prije nekoliko mjeseci i većim su dijelom usmjerene na povećanje prihoda pa se tempo punjenja proračuna morao popraviti i zbog toga.

No, i dalje dinamika punjenja i trošenja nisu na tragu manjka zacrtanog na 13,6 milijardi kuna. Najveći izvor rizika još jednog podbačaja prihoda je PDV, porez koji je lani činio 64 posto ukupno naplaćenih poreza i 37 posto ukupnih prihoda proračuna. Nažalost, njegovo kaskanje za ostvarenjem 2013., a još više za ovogodišnjim planom nije zaustavljeno ni u lipnju.  Prihodi od PDV-a prošli su mjesec dosegnuli 3,78 milijardi kuna, a lani su bili nešto manji od četiri milijarde. Zaostatak za lanjskim ostvarenjem tako se u prvom polugodištu produbio na 1,4 milijarde kuna, a ima li se na umu da je za ovu godinu planirano oko 1,8 milijardi više, zaostajanje za planiranom dinamikom premašuje dvije milijarde kuna. Ministar Lalovac, čini se, to još ne smatra izgubljenom bitkom. "Znate da su aktivnosti što se tiče naplate PDV-a najveće u sedmom i osmom mjesecu pa ćemo u devetom biti pametniji što se tiče prihoda do kraja godine", rekao je novinarima, n-ti put se pozivajući na učinke fiskalizacije.

Nažalost, znatno veći broj izdanih računa i "prijavljivanja stvarnog prometa" zasad nema potvrdu u naplati PDV-a. Kao što je, uostalom, nemaju ni nešto učestaliji pozitivno intonirani statistički pokazatelji ekonomskih kretanja. Dok se neki ekonomisti pitaju "pa gdje je PDV, što se događa?", drugima je PDV bolji pokazatelj "žive gospodarske aktivnosti" nego statistika. "S konačnim podacima samo za robnu razmjenu 2013. saznali smo, primjerice, da nam je BDP zapravo bio oko milijardu kuna ili 0,3 posto manji od aktualnih procjena državne statistike", kaže jedan statistički skeptik.Kako bilo, u prvoj polovici godine država je ubrala 18,8 milijardi kuna PDV-a (lani 20,2), a za ostvarenje planiranih 42 milijarde, u drugom bi polugodištu trebala uhvatiti čak 23,2 milijarde ili 23% više nego u prvom. Iako drugo polugodište uključuje i turističku sezonu, lani je ono u pogledu PDV-a (zbog efekta EU) bilo čak i nešto slabije od prvog.

Veći prihod od dobiti
Značajniji porast prošli je mjesec u odnosu na lani zabilježen još samo kod poreza na dobit (330 prema 248 milijuna). Koliko se stesao deficit proračuna u odnosu na svibanj, ovisi o tome je li u lipnju isplaćena nova runda subvencija poljoprivredi od 1,4 milijardi kuna te dodatne dvije milijarde zdravstvu. Te stavke premašuju iznos injekcije mirovinaca, a prije ili kasnije taj se novac mora isplatiti.  

Komentirajte prvi

New Report

Close