Hrvatska građevinska operativa još se dobro sjeća predratnih vremena kad je znatan dio prihoda ostvarivala izvozom, ponajviše radom na velikim projekatima, posebice u Africi i istočnoj Europe gdje su radili kao samostalni izvođači ili kao kooperanti svjetskih korporacija. Samo je 1990. na inozemnim tržištima izvezla radova u vrijednosti od 390 milijuna dolara.

Krajem rata situacija se mijenja te njezini radnici počinju raditi kao najamna radna snaga na zapadu Europe. Početkom dvijetisućutih, operativa se okreće domaćem tržištu i stvari su, ponajviše zahvaljujući velikim javnim ulaganjima u infrastrukturu i nekretninskom prenapuhanom balonu, izgledale sjajno sve dok nije došla 2008., kada je globalna kriza pokazala sve slabosti domaće ekonomije, pri čemu se nekretninski balon ispuhao, a građevinske tvrtke počele patiti. Među prvima su osjetile snažan udar krize od koje se do danas nisu oporavile. Broj poduzeća se u četiri godine smanjio za 680, a zaposlenih za više od 31.000.Građevinari se i danas bore za opstanak. Dovoljno upozorenje im je Slovenija koja je praktički izgubila svoj građevinski sektor nakon ulaska u EU, a zamijenile su ga  kompanije iz Austrije ili Njemačke.

Neke od njih već su u Hrvatskoj pa je Strabag zauzeo četvrto mjesto među građevinarima, odnosno 86. mjesto na ljestvici 505 s godišnjim prihodom od 818 milijuna kuna. Slijedi Swietelsky na 134. poziciji s prihodima od 558 milijuna kuna. Najvišu poziciju u sektoru po ostvarenim prihodima zauzima Viadukt, koji je u Top 505 na 72. mjestu. Lani je ostvario nešto više od 900 milijuna kuna prihoda, neznatno više nego 2012. To je ujedno i građevinska tvrtka koja sa 1256 radnika zapošljava i najviše ljudi nakon Bilfinger Đure Đakovića. Štoviše, u 2013. zaposlili su novih 248 radnika. U svibnju ove godine potpisali su, kao dio zajednice ponuditelja koju čini još i Zagorje gradnja, ugovor o radovima na izgradnji spojne ceste Zabok – Krapina vrijednosti 43,69 milijuna kuna.Sljedeća na ljestvici (78.) je Tehnika sa 896,7 milijuna kuna prihoda, 42 milijuna kuna više nego u 2012. Dobit joj je, međutim, u 2013. gotovo prepolovljena na 21 milijun kuna.

Vrijednost izvoza je lani, pak, znatno povećana pa je u 2013. od radova u inozemstvu uprihodila gotovo 300 milijuna kuna. Sljedeća tvrtka na ljestvici (79.) je Dalekovod sa 860 milijuna kuna prihoda, 44 milijuna kuna manje nego prethodne godine. Dalekovod je ove godine i povećao gubitak na ukupno 159 milijuna kuna, postignuta je predstečajna nagodba, a prije mjesec dana ulagači su razgrabili dionice prilikom dokapitalizacije, pa se čini se da vjeruju toj kompaniji i njezinoj izrazito izvoznoj orijentaciji. Naime, polovica prihoda Dalekovoda dolazi iz inozemnih poslova čija je vrijednost u odnosu na 2012. lani povećana za 62 milijuna kuna. To je ujedno i kompanija s najvećom vrijednošću izvoza u Hrvatskoj. U tome joj može parirati samo Bilfinger Đuro Đaković (mjesto 148.), koji je u 2013. od ukupno 503 milijuna kuna prihoda, samo od izvoza uprihodio 391 milijun kuna.

Ta tvrtka je, za razliku od Dlekovoda, u protekloj godini ipak poslovala s dobitkom, i to u iznosu od 25 milijuna kuna. Iza Bilfingera, po visini prihoda, na popis 505 smjestila se Hidorelektra niskogradnja (mjesto 151.) koja proživljava najteže dane, zatvorila je sva gradilišta, a radnici je tuže zbog neisplate plaća. Na 162. mjestu je Zagorje tehnobeton koji također proživljava ne tako svijetle dane. Slijedi jedan od najvećih stanograditelja u Zagrebu – GIP Pionir koji je 205. mjesto zaslužio prihodom od 349 milijuna kuna. Nešto manje prihode od 297 milijuna kuna imao je Institut IGH koji (243.) je o izašao iz predstečajne nagodbe i dokapitalizacijom promijenio vlasničku strukturu. Splitski Konstruktor inženjering, čiji su radnici štrajkali zbog neisplate plaća, je na 252. mjestu s 284 milijuna kuna prihoda.

Stiže novi zakon

Namjera je olakšati poslovanje građevinara

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nedavno je pozvalo zainteresiranu i stručnu javnost da se aktivno uključi u izradu zakonskog rješenja kojima će se urediti poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Njima će biti definirani poslovi, djelatnosti i certificiranje u poslovima vezanim uz projektiranje, nadzor i građenje, a prema zamisli bi trebali olakšati poslovanje građevinarima i podići njihovu konkurentnost u Hrvatskoj i drugim zemljama EU.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost