Mesić prijavljen jer je štitio tajkuna Žužića u aferi Bankomat

U optužnici nema vlasnika Soliduma iako je i njemu Protega dao sumnjiv kredit pa je prijavljen i zamjenik ravnatelja USKOK-a

Iz optužnice za slučaj Bankomat, koja obuhvaća jedanaest osoba, od toga tri člana bivše Uprave HPB-a i osmoricu poduzetnika, navodno su namjerno izostavljena neka poznata imena. “U toj se optužnici među povlaštenim klijentima osumnjičenicima za poticanje na zloporabu ne spominje velikogorički poduzetnik Željko Žužić, vlasnik Trgovačkog centra (TC) Solidum u Jankomiru, iako je njegova tvrtka Poljoprivredna stanica u svibnju 2008. od HPB-a nelegalno dobila iznimno povoljan kredit od 11 milijuna kuna, i to najvjerojatnije zato što ga je zaštitio bivši predsjednik Stjepan Mesić”, tvrdi Ante Daniel Šimac iz Velike Gorice, koji je USKOK-u ovih dana podnio izuzetno opsežnu (80 stranica) kaznenu prijavu zbog prikrivanja Žužićeve uloge u slučaju Bankomat.

Zbog zloporabe položaja i nezakonitog posredovanja prijavio je Mesića i Igora Cišpera, zamjenika ravnatelja USKOK-a, koji je navodno zaštitio Žužića od istražnog zatvora, u kojem se nakon izbijanja afere Bankomat našlo svih jedanaest sadašnjih optuženika. Prethodno je Šimac već prijavio Josipa Protegu i Ivana Sladonju, bivšeg predsjednika i bivšeg člana Uprave HPB-a te samog Žužića. “Nevjerojatno je da HPB odobrava kredit Žužiću, starom znancu USKOK-a, koji protiv njega od 2005. kontinuirano zaprima kaznene prijave, a u pojedinim slučajevima aktivno obrađuje Žužićeve kriminalne aktivnosti”, tvrdi Šimac, koji je 2. prosinca 2009. - dakle nekoliko tjedana prije izbijanja afere Bankomat - USKOK-u podnio kaznenu prijavu zbog dva slučaja. Prvi je slučaj otuđenje zgrade Poljoprivredne stanice u Velikoj Gorici, koja je Žužiću poslije poslužila kao hipoteka za dobivanje HPB-ova kredita, a druga se prijava odnosi na odobrenje HPB-ova kredita. Nekoliko mjeseci nakon podnošenja te prijave, sredinom veljače 2010., USKOK se proglasio nenadležnim - Šimac tada dobiva Cišperov odgovor, koji navodi da je prijava prebačena na Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Velikoj Gorici. “Prebacivanjem prijave namjerno je zagubljeno Žužićevo procesuiranje, činjenice iz moje prijave nisu provjerene, što je otvoreno prikrivanje počinioca kaznenih djela i teška zloporaba položaja i ovlasti, čime je Žužić spašen od istražnog zatvora”, ističe Šimac. Naglašava da je odluka o propuštanju postupanja USKOK-a donesena upravo zadnji dan mandata Stjepana Mesića. “Znamo li da je Žužić bio njegov najizdašniji financijer na predsjedničkim izborima te poslovni partner Mesićeva zeta Renata Obranovića, a vlasnik Soliduma se hvali i kumskim vezama s bivšim predsjednikom RH, jasne su indicije da bi upravo bivši predsjednik RH mogao biti taj koji je utjecao na Cišpera da zloupotrijebi svoj položaj i zaštiti Željka Žužića od kaznenog progona”, kaže Šimac. Tvrdi da Mesić godinama nije mario za kriminalni kontekst koji opisuje poduzetništvo osuđivanog Žužića pa ni kad ga je upozoravao kolega iz HNS-a Goran Beus Richemberg. Oglušio se, kaže, i na molbe sumještana iz tvrtke Slavonijahrast Orahovica, koji su ga htjeli informirati o pljački Željka Žužića i jednog Mesićeva rođaka. “Moguće je i da je vlasnik Soliduma tajanstveni financijer Mesićeve kupnje dvaju stanova na Borčecu za 1,8 milijuna kuna. I dalje čekam USKOK-ov odgovor na pitanje je li Žužić kupio svoju slobodu u aferi Bankomat”, zaključio je Šimac.

U prijavi koju je u povodu afere Bankomat ovih dana predao USKOK-u Ante Daniel Šimac navodi da su Josip Protega i Ivan Sladonja “Žužiću kao povlaštenom klijentu dali kredit na deset godina bez instrumenata osiguranja i tako oštetili HPB između 5,4 i 11 milijuna”. Na proceduru odobravanja kredita Šimac ima niz ozbiljnih primjedbi. Tvrdi da upravna zgrada Žužićeve tvrtke Poljoprivredna stanica d.o.o. u Velikoj Gorici, koja je poslužila kao instrument osiguranja povrata kredita, vrijedi maksimalno 5,4 milijuna kuna te da HPB nije napravio procjenu te nekretnine. U toj je zgradi HPB 2006. otvorio svoju velikogoričku poslovnicu, za što se Žužiću mjesečno plaća 4400 eura, plus PDV. Šimac u prijavi navodi da je zgrada protupravno prisvojena te da je pitanje dana kad će biti vraćena u državno vlasništvo. Shodno tome upisana hipoteka prestaje vrijediti pa se cijeli iznos kredita od 11 milijuna kuna može smatrati imovinskom štetom HPB-a. “Sve što je Žužić upisao kao imovinu Poljoprivredne stanice protupravno je stečena imovina, jer u vrijeme pretvorbe i privatizacije nije upisana u temeljni kapital tvrtke nastale iz društvenog poduzeća Poljoprivredna stanica Velika Gorica”, tumači Šimac. Preuzimajući u potpunosti Šimčevu argumentaciju, Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Velikoj Gorici je u srpnju 2010. od Trgovačkog suda u Zagrebu zahtijevalo bezuvjetno brisanje prava vlasništva nad zgradom Poljoprivredne stanice. Postupak izvlaštenja u korist Republike Hrvatske još je u tijeku. Šimac tvrdi i da je kredit HPB-a, koji je potpisao sam Protega, nenamjenski utrošen jer je odobren za kupnju poslovnog prostora u Šestinama, a u stvarnosti, kako se čini, kupljena je obiteljska kuća s okućnicom na adresi Šestinska cesta 4. Štoviše, u prijavi se navodi da je za stvaranje privida kupnje poslovnog prostora iskorištena kuća koju je Žužić kupio još 1999., a u tu su svrhu navodno krivotvoreni podaci u gruntovnici, zbog čega je Šimac podigao kaznene prijave protiv odgovornih službenika.

Kako je nedavno objavio Novi list, na tu kuću u Šestinama, “vrijednu najviše pola milijuna eura”, u listopadu 2011. uknjižena je hipoteka Hypo Alpe-Adria banke za kredit od 3,5 milijuna eura. Tim je novcem tvrtka IGM Turopolje, povezana sa Žužićem, kupila višestruko vredniju tvrtku Ceste Sisak, koja je potom u maniri tajkunske privatizacije devedesetih sama postala jamac platac, sva njezina imovina stavljena je pod hipoteku, pa je i taj slučaj završio u DORH-u. Postoji mogućnost i da je Žužić HPB-u podvalio svoju drugu kuću u istom dijelu grada, na adresi Šestinski vijenac 26. U njoj doduše postoje poslovni prostori, ali smo na internetu našli oglas iz 2007. u kojem Žužićeva tvrtka TC Solidum prodaje tu kuću, što znači da je bila u Žužićevu vlasništvu i prije dobivanja HPB-ova kredita. U ugovoru o tom kreditu se kao jamac platac spominje tvrtka Solidum-Žužić, koja u trenutku potpisivanja ugovora nije imala imovine, a Šimac tvrdi da je u vrijeme potpisivanja ugovora o kreditu dugovala 70 milijuna kuna, od čega je 35 milijuna duga za porez i komunalije. Preostalih 35 milijuna kuna duguje se Hrvatskim šumama, kojima je Žužić dužan još od 2003., gdje nam je potvrđeno da se dug pokušava naplatiti sudski. Spomenuti dug od 70-ak milijuna kuna duga jamac platac Solidum-Žužić preuzeo je od druge tvrtke, koja se također tako zvala. Na pokušaj obmane s učestalim mijenjanjem naziva tvrtki upućuje to što u registru Trgovačkog suda postoje čak tri tvrtke pod imenom Solidum-Žužić. Sve tri bile su registrirane na istoj adresi u Petrinji, a dvije od njih završile su u stečaju. U trenutku potpisivanja ugovora o kreditu, odnosno u čitavoj 2008., istodobno su postojale dvije tvrtke s istim imenom. “Žužić je u banci želio stvoriti dojam da je jamac platac njegova matična tvrtka koja prihoduje desetke milijuna kuna godišnje iznajmljivanjem prostora u TC Solidumu, TC Baumaxu i TC Velikoj Gorici. Međutim, ovdje je riječ o jednoj drugoj tvrtki, osnovanoj u kolovozu 2007. pod imenom Solidum, koja već u listopadu mijenja ime u Solidum-Žužić. Nakon potpisivanja ugovora o kreditu u rujnu 2009. mijenja ime u D.I.P., ali je 2012. taj jamac platac otišao u stečaj, bez imovine. Osim toga Žužić je još 2007. dvojbenim manevrom sve trgovačke centre prebacio na sebe, a tvrtki je ostavio dugove”, tvrdi Šimac. Ugovor s HPB-om Žužić je triput potpisao: kao direktor korisnika kredita, Poljoprivredne stanice; kao direktor jamca platca I., tvrtke Solidum-Žužić d.o.o. te uime jamca platca II., kao fizička osoba.

Trgovački centar Solidum

Ni osam godina nakon otvorenja nema uporabu dozvolu
Šimac je Žužića prijavio i zbog načina na koji je došao do zemljišta TC Soliduma. U studenome 2009. podnio je prijavu na 140 strana zbog “nezakonitog stjecanja imovine bivšeg proizvođača namještaja Šavrića, počinjenog u kriminalnog dosluhu sa stečajnim upraviteljem Marinkom Paićem”. Šimac se žali da “dvije i pol godine nakon zaprimanja moje prve kaznene prijave u slučaju TC Solidum, nema dokaza da je po njoj išta poduzeto”. Navodi da je sva imovinska korist koju je Žužić ostvario iznajmljivanjem lokala u TC Solidumu protupravno stečena “jer je ostvarena masovnim krivotvorenjem rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima jer je objekt od otvorenja u svibnju 2004. do travnja 2008. radio kao bespravna gradnja. Nakon toga radio je na osnovi protupravno i prekoredno izdane potvrde izvedenog stanja, koja, opet, samo sprečava rušenje, no TC Solidum i dalje nema uporabnu dozvolu. Do svibnja 2012. takva protupravna imovinska korist, koja po zakonu predstavlja prihod državnog proračuna, bila je u rangu 280 milijuna kuna”, tvrdi Ante Daniel Šimac.

Kako je funkcioniralo

1. Kredit HPB-a odobren za zgradu koja vrijedi znatno manje od dobivenih 11 mil. kuna
2. U tijeku je povrat te zgrade u vlasništvo Republike Hrvatske
3.Jamac-platac bila je fantomska tvrtka Solidum- Žužić
4. Umjesto poslovnog prostora, kreditom je ‘kupljena’ kuća koja je već bila u Žužićevu vlasništvu

Stjepan Mesić:

'Igora Cišpera ne poznajem, a za prijave protiv Željka Žužića nisam čuo'
“Ne poznajem Igora Cišpera niti sam ikada na bilo koji način radio pritisak na njega u vezi s bilo čime”, rekao nam je Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH. Navodi kako nije “ni na koji način upoznat s prijavama koje su podnesene protiv Željka Žužića” te da je “apsolutna neistina” da je stanove na Borčecu kupio novcem posuđenim od Žužića. Na pitanje s koliko je novca Žužić donirao njegove dvije predsjedničke kampanje, od Mesića smo dobili odgovor da su svi izvještaji “dostupni javnosti”, što nije istina. Na izborima 2005. Mesić je od Žužića dobio 450.000 kuna, dok se za izbore 2000. nagađa da mu je dao milijun kuna. I Željku Žužiću smo poslali niz pitanja na koja, kao i prije, nismo dobili odgovor.

Komentari (1)
  • Papar
    Papar 13:33 25.5.2012.

    Jednako se tako danas koristi pozicija u Josipovićevom gospodarskom savjetu da bi se pripadnici zaštitili od kaznenog progona. Na prvom mjestu Ivica Mudrinić. http://papar.blog.hr/ [papar.blog.hr]

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve