Maloprodaja ruši rekorde, industrija tek zaustavila pad

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Godišnji rast od 8,7% zbog rasta plaća i blage zime, ali i nenamjenskih kredita.

Skokom od 8,7 posto na godišnjoj razini, najviše od kolovoza 2007., maloprodaja je u veljači ponovno nadmašila sva očekivanja. Dok trgovina na malo obara rekorde, industrijska proizvodnja uspjela je tek zaustaviti pad iz prošle godine i stabilizirati se s 0,6 posto rasta na godišnjoj razini u drugom ovogodišnjem mjesecu.

Maloprodaja bilježi uzlazni trend na gotovo svim razinama što može zahvaliti efektu nižeg PDV-a na oko 200 proizvoda (voće i povrće, svježe meso, riba, jaja i dječje pelene) kojem se pridružio se rast osnovice plaća u javnom sektoru od 3 posto, dok ostatak ekonomije bilježi 4-postotnu dinamiku većih plaća. Ekonomist Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta ističe da u obzir treba uzeti i izuzetno blagu zimu i niže troškove grijanja, odnosno uštedu na potrošnji struje i plina.

“Uz to, većem raspoloživom dohotku doprinio je i rast nenamjenskih kredita koji je početkom godine doživio svoju eskalaciju prije nego je HNB reagirao”, kaže Lovrinčević.

Upozorava pak, da je naličje te priče daljnji rast robnog deficita platne bilance, odnosno brži rast uvoza od izvoza domaćih tvrtki. “Industrija opet ne prati tu potrošnju, odnosno domaću potražnju”, kaže taj ekonomist. Slično razmišlja i direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

“U uvjetima jačanja domaće potražnje logično bi bilo da raste i domaća industrijska proizvodnja. Postojeća situacija u kojoj maloprodaja obara rekorde, a industrija stagnira zapravo održava manjak konkurentnosti domaće proizvodnje”, kaže Živković Matijević. U brojkama industrije Lovrinčević vidi i definitivnu potvrdu beznačajnosti brodogradnje oko koje se još lome koplja budući da proizvodnja ‘ostalih prijevoznih sredstava’ (u kojoj su je proizvodnja brodova tek od stavki) čini tek 0,86% dodane vrijednosti.

“Čak i da izaberete najluđu stavku proračunskih rashoda, recimo dignuti povlaštene mirovine saborskim zastupnicima, imali bi kroz povrate PDV-a u proračun blagotvorniji efekt na BDP nego kroz sanaciju brodogradnje. A sad zamislite utjecaj na produktivnost da imate racionalne odluke u proračunu”, zaključuje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve