Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) ocijenio je danas u izjavi za Hinu kako su vladine mjere za smanjenje proračunskog deficita usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, dok se na rashodovnoj strani najavljuju samo kozmetički zahvati, a prave reforme izostaju.

Ministar financija Slavko Linić predstavio je danas smjernice za rebalans proračuna vezane uz primjenu procedure prekomjernog deficita. Među predstavljenim mjerama je prebacivanje zaposlenih s beneficiranim radnih stažem (vojska, policija i vatrogasci) iz drugog u prvi mirovinski stup, povlačenje dobiti iz javnih poduzeća, oporezivanje dobitaka od igara na sreću, povećanje koncesijskih naknada, smanjenje rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda i dr. Za 2016. najavljeno je pak uvođenje poreza na kamate na štednju, kapitalnu dobit i nekretnine.

Prilagodba se radi na prihodnoj strani, kroz povećanje poreza, a rashodna je strana ostala potpuno otvorena za razgovor i zapravo još nije jasno što će se dogoditi. Na rashodnoj se strani predlaže tek nešto sitno ušteda na zaposlenima, zdravstvu i slično, a u principu na rashodnoj strani nema bitnih reformi, radi se o pukom grebanju po dnu na rashodnoj strani, ocijenio je Lovrinčević.

Istaknuo je i kako prebacivanje akumuliranih sredstava zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz 2. u 1. mirovinski stup, nije tekući prihod, odnosno da to niti Europska komisija neće priznati kao smanjivanje deficita.

"Iako će Vlada to tako prikazivati, to nije tekući prihod. To ćemo vidjeti i kad prijedlog dođe do Europske komisije, da se to ne može tako knjižiti, odnosno da se ne priznaje kao smanjivanje deficita", izjavio je Lovrinčević.

Za planirano povlačenje dobiti iz javnih poduzeća pak smatra da će ta poduzeća ostaviti bez sredstava za samofinanciranje, odnosno da će ih natjerati na zaduživanje.

"To u principu javna poduzeća dovodi u poziciju da ona više dalje nemaju sredstava za održavanje kreditnog rejtinga niti za vlastito financiranje i sve će zapravo morati financirati zaduživanjem", rekao je Lovrinčević te dodao kako se to primarno odnosi na HEP, čija je dobit najveća i čini 80-tak posto ukupne dobiti javnih poduzeća.

Pritom je podsjetio da je prošlogodišnja dobit HEP-a rezultat povećanja cijena električne energije te je rekao da se onda zapravo radi o parafiskalnom nametu, jer će se to povećanje cijene samo prebaciti u proračun.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Komentirajući najavu uvođenja novih poreza za dvije godine Lovrinčević se pak zapitao zašto Vlada to ne učini odmah.

"Odgovor je jednostavan, struktura prilagodbe je takva da će se u 2014. i 2015. manje više potrošiti ono što ima ušteđeno u 2. mirovinskom stupu, a onda se 2016. ostavlja nekom drugom da se bavi time, jer tada se više neće imati što povlačiti iz 2. stupa i morat će se uvoditi hrpa novih poreza. A gospodarstvo će na to odgovoriti tako da na vrijeme kapital pobjegne i da se u potpunosti zaustavi investiranje u nekretnine i cijelo tržište nekretninama. To će biti odgovor ekonomije. I to će biti vrlo loša odluka", izjavio je Lovrinčević.

Istodobno, naglašava, na rashodnoj se strani proračuna predlažu tek neke sitne uštede na zaposlenima, zdravstvu i slično, dakle u principu nema bitnih reformi, "već se radi o pukom grebanju po dnu na rashodnoj strani".

"Mjere na rashodnoj strani zapravo su nekakvi kozmetički zahvati, dok je za 2016. ostavljeno nekoj novoj vladi da uvede cijeli skup novih poreza zato jer se tada više neće imati što trošiti. A ja se bojim da će i ta nova vlada odgovorit na isti način, odnosno da će reći da neće uvoditi nove poreze nego će 2016. smanjiti izdvajanja za drugi mirovinski stup, a to bi u tom trenutku zapravo značilo rušenje mirovinske reforme", zaključio je Lovrinčević.