Kreće porezni nadzor prikrivenoga rada prema tri kriterija i 18 elemenata

Dobar dio paušalaca radio je u IT sektoru/Tomislav Miletić/PIXSELL Dobar dio paušalaca radio je u IT sektoru/Tomislav Miletić/PIXSELL

Nije prihvaćen nijedan prijedlog struke ni poslovne zajednice, npr. dodatno definirati kriterije za obilježja takvoga rada.

Koji su paušalni obrtnici u poziciji da ih smatraju prikrivenim zaposlenicima, zbog čega se očekuju moguće i milijunske uplate poreza i doprinosa, utvrđivat će se u postupcima poreznog nadzora, na temelju zadnje novele Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja.

Za to će poslužiti tri propisana kriterija, ukupno čak 18 elemenata. No, svih 18 ne moraju biti ispunjeni, te se i dodatno poreznoj administraciji pruža mogućnost da obilježja nesamostalnog rada dokazuju i prema drugim kriterijima. 

Novi okvir - kako je definiran javnosti kroz e-savjetovanje predstavljenim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, propis je iz nadležnosti Ministarstva financija, s primjenom koja slijedi na predviđeni način, bez ijedne intervencije temeljem sugestija iz poslovne zajednice, od strane poslovnih i stručnih asocijacija.

Iako je upravo u tom dijelu izazvao najviše komentara i prijedloga da se dodatno objektiviziraju nova pravila tijekom javne rasprave, intervencije u propis na tom tragu se ne očekuju jer nijedan prijedlog nije prihvaćen. Iz cijelog niza vrijedno je istaknuti da se prema stajalištu Hrvatske obrtničke komore može čak govoriti o novom izvorištu pravne nesigurnosti.

Kako pojašnjavaju, uzrok toga su nejasnoće i praznine koje će zahtijevati daljnja tumačenja, čime se utvrđivanje postojanja obilježja nesamostalnosti prepušta subjektivnoj ocjeni osobe u nadzoru, uz stvaranje pravne nesigurnosti, jer neće biti moguće unaprijed znati je li neko postupanje zakonito ili nije.

Nije usvojen ni prijedlog da se primjena odgodi kao ni stajalište Udruženja računovođa HGK, gdje smatraju da elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada nisu dovoljno definirani te dodaju pitanja: "Koja djelatnost i koliko dugo je u redu?; Kakav plan poslovanja i u kojem obliku?; Koji broj poslovnih partnera je prihvatljiv?", jer sve se može tumačiti na puno načina i ovisi tko vrši nadzor.

Stoga su i oni predlagali jasno definiranje ovih članaka te odgodu primjene dok se ne definira: smatraju da postoji velika mogućnost različitog tumačenja u nadzoru.  Kad je riječ o kriterijima, to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.

Kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva. Financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada. Odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama. 

Komentari (3)
  • furia
    furia 14:44 2.1.2020.

    Kriteriji i elementi će se kao i pri svakoj inspekciji u Hrvatskoj odlučivati pojedinačno od slučaja do slučaja. Ako inspektor kaže da si u krivu onda si u krivu, pa čak i ako nema propisa ili zakona… Naravno, vrijedi i retroaktivno…

    Čim su objavili da će naplatiti milijunske kazne onda vam je već sve jasno…

  • Antonijo
    Antonijo 10:12 2.1.2020.

    Dobar tekst u kojem ništa ne piše što nas sve zanima.

  • bongozg
    bongozg 9:32 2.1.2020.

    I koji su ta 3 kriterija i 18 elemenata? U tekstu uopce ne pise

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!