"Građanima koji nisu u stanju samostalno i u razumnim rokovima ispunjavati svoje dospjele obveze i čija imovina je takva da se može zaključiti da neće moći ispuniti svoje obveze niti u višegodišnjem razdoblju  – dakle nalaze se u bezizlaznoj situaciji – potrebno je omogućiti drugu šansu. Štoviše, zbog visokih, nekad lihvarskih kamata i troškova te pada cijena nekretnina koje su služile kao osiguranje, građani gube svu imovinu a i dalje ostaju visoko zaduženi, nekada i zaduženiji no što su bili na početku dužničkog odnosa", dio je govora predsjednika RH Ive Josipovića na zajedničkoj sjednici Savjeta Predsjednika Republike za gospodarstvo i Vijeća Predsjednika Republike za socijalnu pravdu na temu "Siromaštvo i dužnička kriza građana".

Kazao je kako se na sjednici neće čuti 'demagoška preporuka' da se ne plaćaju računi ili da se svima oprašta dug. "Na takvim bi se premisama gospodarstvo i društvene strukture vrlo brzo urušili. Ali, čut će se poruka solidarnosti, pravednije raspodjele tereta krize i duga, neki vrlo praktični i relativno brzo provedivi prijedlozi koji dužnicima trebaju olakšati teret, omogućiti im da se riješe duga ili da ga učine rješivim, čut će se poruka pravednosti", kazao je Josipović.

Josipović kaže kako jedini pravni institt koji može takvim građanima ponuditi nadu i novi početak, kakav-takav izlaz iz vječitog duga, gotovo dužničkog ropstva jest institut osobnog bankrota/stečaja.

Na Vijeću se raspravlja o 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građana.

Pregled preporuka donosimo na jednom mjestu:

PREPORUKA 1: Predlaže se Vladi RH i Saboru da u što kraćem roku uvedu institut osobnog bankrota/stečaja.

PREPORUKA 2: Vlada bi za dugove državi ili subjektima u državnom vlasništvu koji su periodične naravi, trebala donijeti odluku da se neće pokretati parnice i ovrhe dok dug ne dostigne određenu minimalnu razinu (5.000 kuna?). Istu bi odluku trebale donijeti i jedinice lokalne samouprave.

PREPORUKA 3: I privatnopravne subjekte (telekomunikacijske tvrtke, financijske tvrtke, građane…) treba motivirati da ne pokreću parnice i ovrhe kod tzv. periodičnih obveza u slučajevima kada su troškovi/parnični i ovršni/ nerazmjerni dugu na način da se propiše da vjerovnik (tužitelj, ovrhovoditelj) nema pravo na trošak ako je predmet spora ili ovrhe manji od 5.000 kuna. 

ne biraju metu

Tvrtke gube milijune zbog ovoga, a mnoge reagiraju prekasno

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

PREPORUKA 4: Potrebno je ojačati sudsku kontrolu ovrhe. 

PREPORUKA 5: U ovršnom zakonu promijeniti članak 102. na način da se, bez obzira na postignutu cijenu, smatra da je dužnik ispunio dug u visini 2/3 vrijednosti nekretnine. 

PREPORUKA 6: U ovršnom zakonu promijeniti članak 75. na način da se u popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu dužnika ili člana domaćinstva/obitelji koji veličinom i vrijednošću ne prelazi propisani minimalni standard stanovanja. 

PREPORUKA 7: Predvidjeti slučajeve u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ili se taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati, već se određeno vrijeme dobiva status posebne vrste najmoprimca po uvjetima koji se propišu zakonom (španjolski model?).

PREPORUKA 8: Institut fiducije u članku 322. Ovršnog zakona preurediti na način koji odgovara sudskoj ovrsi na nekretninama, uključivši i novopredložena pravila o zaštiti doma, te razmjeru duga i predmeta ovrhe. Očito nerazmjerne fiducije treba smatrati ništavnima jer imaju element lihvarstva.

PREPORUKA 9: Hrvatska narodna banka kao neovisni regulator treba preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope uvažavajući prirodu bankarskog posla.

PREPORUKA 10: U Zakonu o obveznim odnosima zateznu kamatu definirati drukčije (napustiti eskontnu stopu kao kriterij), kao povećanje efektivne kamate za određeni broj postotnih poena (2 postotna poena?).

PREPORUKA 11: U Zakonu o obveznim odnosima definirati da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice. Ovo se ne odnosi samo na bankarske poslove, već i na sve dugove, bez obzira o tome tko su dužnici i vjerovnici.

PREPORUKA 12: HNB kao regulator treba motivacijskim mjerama (politika rezervacija, npr.), a Vlada poreznim i drugim mjerama pomoći svim građanima s teško otplativim kreditima.

PREPORUKA 13: Osigurati veću transparentnost temeljnog ugovora prema jamcu (informiranost o samom ugovoru, informiranost o stanju duga).

PREPORUKA 14: Aktivniji odnos tijela kaznenog progona prema 'crnom bankarstvu' i lihvarstvu i progon onih koji nude kredite na crno.

PREPORUKA 15: Promjenom Ovršnog zahtjeva ovršnim zahtjevima radnika kada se ovrha odnosi na plaće, kao i u stečaju, dati prednost u slučaju konkurencije ovrha.

PREPORUKA 16: Putem projekata nevladinog sektora (udruge potrošača) i u okviru bankarskog sustava ojačati edukaciju i savjetovanje građana.

PREPORUKA 17: poticati projekte socijalnog poduzetništva.

PREPORUKA 18: Poticati socijalne pakete proizvoda za prezadužene i siromašne građane.

PREPORUKA 19: Bankarski sektor treba ponuditi održive, ali socijalno orijentirane pakete proizvoda za otklanjanje prezaduženosti svojih klijenata. 

PREPORUKA 20: Pozivam dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje Fonda solidarnosti koji bi trebao poduprijeti socijalne projekte.

• Hitno nam treba zakon o osobnom bankrotu, čeka 30.000 građana