S početkom 2014. godine stupa na snagu novi JOPPD obrazac, kolokvijalno u stručnim krugovima nazvan ‘jopac’ koji donosi pravu ‘revoluciju’ u radu Porezne uprave, više posla za računovođe u svim kompanijama kao i niz novosti u odnosu na dosadašnje izvješćivanje poduzetnika. Samo jedan primjer dovoljno govori: po novome pod kontrolu Porezne dolaze gotovo svi primici građana! Konkretnije, pored onih oporezivih, izvještavanje će u skoroj budućnosti obuhvatiti i gotovo sve neoporezive primitke.

Posrijedi je jedan doista po mnogo čemu jedinstveni obrazac za izvještavanje o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja kojim će država, naime, pod svoju kontrolu staviti, i to po prvi put i primitke koje nikad dosad nije kontrolirala. Nedvojbeno je da će se od 2014. godine izvještavati o neoporezivom primitku što će omogućiti Poreznoj upravi da ima uvid u sva primanja građana prateći ih na nivou OIB-a, potvrdila je za Poslovni.hr revizorica Dubravka Kopun. Za razliku od dosadašnjeg sustava u kojem je šest obrazaca (ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm), novokreirani ‘jopac’ od 1. siječnja 2014. donosi obvezu poslodavcima (isplatiteljima plaća i ostalih primitaka) da iskažu sve oporezive i gotovo sve neoporezive primitke. Riječ je o velikoj promjeni u sustavu izvještavanja poslodavaca prema Poreznoj upravi s obzirom na to da propisi dosad nisu predviđali kontrolu neoporezivih primanja izuzev u iznimnim slučajevima poreznog nadzora. Revizorica Kopun smatra da će se stoga od 2014. uvelike povećati posao knjigovođama u svim kompanijama, a kao primjer toga da Porezna postaje neka vrst Big Brothera navodi obračun putnih troškova (putni nalozi). 

“Po novome ako dvije osobe iz iste tvrtke putuju avionom iz Zagreba u Dubrovnik na službeni put i tamo prenoće, knjigovođe više neće evidentirati trošak noćenja samo na jednom kontu, nego će ga morati razdvojiti i prikazati za svakog zaposlenika zasebno. Isto će biti i s troškom avio karte koji će se također morati evidentirati zasebno za svakog zaposlenika”, kaže Kopun dodajući da je dosadašnja praksa bila da se ovi troškovi evidentiraju zasebno na mjestima troškova a ne na nivou svakog pojedinačnog zaposlenika. 

Kako doznajemo, vrlo bitna ‘stavka’ je tehnički pouzdani prijelaz na novi obrazac, pa se ‘jopac’ trenutačno nalazi u fazi završnih testiranja kako bi se osigurala maksimalna funkcionalnost u IT sustavu Porezne uprave. I dok se tako izvode završna testiranja u pogledu tehničkih pitanja između poduzetnika koji su obveznici (što rade informatičari) i Porezne uprave, pravo je pitanje jesu li obveznici zapravo u cijelosti upoznati sa svim svojim obvezama. U svezi novog obrasca postoji sijaset odluka Porezne – njih je čak 36, ali one nisu integrirane u jedan ‘fajl’, pa postoji rizik da novosti nisu do kraja sjele. Revizorica Kopun smatra, i to kako kaže na osnovu recentnih iskustva, da poslodavcima nisu do kraja poznate sve informacije u vezi s novim obvezama obavještavanja Porezne uprave, dok su s druge strane za prekršaje predviđene novčane kazne. Što je novo, te se nikako ne bi trebalo smetnuti s uma? 

Pet 'top' novosti

Prema našoj sugovornici top lista najvažnijih novosti obuhvaća pet stvari. Prva je da će se od 1. siječnja 2014. za sva javna davanja koja se iskazuju na JOPPD obrascu navoditi, uz OIB primatelja, i OIB isplatitelja. Zatim, uvodi se kontrola od strane Porezne gotovo svih neoporezivih primitaka (npr. iznimka je dar u naravi radniku do 400 kuna), a navodno se tako želi steći potpuni uvid u primanja zaposlenih u javnim službama i njihovim izvorima primitaka. Treće, uvodi se petostupanjski režim rokova za podnošenje ‘jopca’, i to pod prijetnjom prekršaja i ne baš malih novčanih kazni. Četvrto, u obrazac će se po obračunu putnih naloga iskazivati (bez)gotovinske isplate dnevnica, aviokarata i noćenja, ali se neće unositi troškovi goriva službenih automobila što ukazuje na vrlo detaljne informacije s kojima Porezna uprava ćeli u budućnosti raspolagati. Peto, u istom danu biti će moguće dostaviti jedan izvorni obrazac za primitke isplaćene na određeni dan, a u slučaju pogreške, pak, samo jednu vrstu dopune. Naime, još se ne zna kako će se tretirati dvije greške za redom. No, Kopun ističe i da se OIB ne smije nikad ispravljati, već u slučaju njegove pogreške “poništavaju se podaci na pogrešnom OIB-u i ispostavlja se novi obrazac predviđen za takav slučaj”. 
“Prema trenutno važećim propisima samo se kod dohotka od nesamostalnog rada navodi OIB isplatitelja, dok se kod ostalih izvora dohotka navodi OIB primatelja. Sad se to stubokom mijenja, pa kad ‘kliknu’ na vaš OIB, Porezna će moći vidjeti ne samo koliko ste primanja primili, nego i iz kojih izvora”, navodi Kopun.

Plaća za prosinac

Novi ‘jopac’ zamijenit će šest navedenih obrazaca, te će ga poslodavci podnositi Poreznoj upravi u strogo definiranim rokovima koji su i razvrstani na pet skupina. Pritom će novi obrazac kao i pravila o njemu vrijediti za sve isplate nakon 1. siječnja 2014. godine za koje postoji obveza podnošenja, drugim riječima neovisno o tome na koje se razdoblje isplata odnosi. Kopun smatra da je uputno sve putne naloge koji se odnose na 2013. godinu obračunati i isplatiti još u prosincu ove godine za što, pak, kompanije imaju praktički još svega nekoliko dana na raspolaganju. Tako nalozi iz ove godine ne bi bili predmetom izvještavanja na novom obrascu, a kao razlog zašto to smatra uputnim revizorica navodi da postoji mogućnost da bi se čekanje na novac otegnulo uslijed prijelaza na novi sustav. 

U pogledu same plaće za prosinac Kopun je istaknula sljedeće: “Na obrascu JOPPD iskazat će se plaća za prosinac, kao i drugi dohodak, ako će se isplatiti u siječnju 2014. ili kasnije. Isto se odnosi i na stručna osposobljavanja ostvarena u prosincu, kao i na tada obavljena službena putovanja. Ako se izvješće podnosi za neoporezive primitke zaposlenima isplaćene u siječnju 2014., obrazac treba dostaviti do 15. veljače s naznakom datuma dostavljanja”, kaže Kopun. 

Rokovi podnošenja

Na rokove podnošenja obrasca trebat će po njezinim riječima osobito pripaziti. Prema Kopun, potpuno novi rok koji se sad uvodi je onaj na dnevnoj razini, pa će trebati obrazac podnijeti do kraja dana u kojem je obavljena isplata određenog primitka, odnosno u kojem je dospjela obveza plaćanja poreza na dohodak i/ili doprinosa i neoporezive isplate dividendi, a najkasnije sljedećeg radnog dana. “Posrijedi je po svemu sudeći odgovor na praksu nastalu tijekom gospodarske krize i nelikvidnosti da neki prvo isplaćuju neto plaće, a potom do kraja mjeseca poreze i doprinose. To više neće biti moguće jer takav obrazac s razdvojenim uputama neće proći obradu u Poreznoj, pa se može smatrati da je to ‘osigurač’ za postojeću zakonsku odredbu koja brani razdvajanje isplate neto plaće radnicima od pripadajućih javnih davanja državi”, ističe Kopun. 

Drugi po redu rok je zadnji dan u mjesecu. On će vrijediti za plaću u naravi (korištenje službenog automobila u službene svrhe), isplaćene zaostatke mirovina, te primitke sezonskih radnika koji rade na povremenim i privremenim poslovima u poljoprivredi. Podnošenje, pak, obrasca u roku od 8 dana od ostvarenog primitka (treći rok) odnosi se, kaže, na primitke ostvarene direktno iz inozemstva, primitke zaposlenih u diplomatskim i konzularnim uredima te za primitke naplaćene od građana. To posljednje biti će, kaže, prava “rijetkost u primjeni”. “Nadalje, četvrti rok za predaju je onaj na mjesečnoj razini i na njega valja obratiti punu pozornost! Vrijedit će za sve neoporezive primitke, kao i za radnike koji koriste prava iz osiguranja, primjerice bolovanja. No, uvjet je da isplate u određenom mjesecu nisu bile obuhvaćene dnevnim izvješćima. Podnosi se do 15. dana u mjesecu za obavljene isplate prethodnog mjeseca”, kaže Kopun pojašnjavajući da se u okviru neoporezivih primitaka pod novom obvezom izvješćivanja sad nalaze, primjerice, i primici kao što su regres za godišnji odmor i prijevoz u visini tramvajske karte, a ne samo putni nalozi i trošak smještaja i karata za javni prijevoz. 

“S druge strane izričito je propisano da mjesečno izvještavanje nije dozvoljeno za primitke zaposlenih koji se isplaćuju u jednom dijelu kao neoporezivi, a u drugom dijelu kao plaću u poreznom smislu, neoporezivu dividendu, udio u dobiti i primici koji su iskorišteni za povećanje temeljnog kapitala, te zateznu kamatu na nepravovremeno uplaćen doprinos za drugi mirovinski stup”, ističe Kopun zaključujući da je peti rok onaj godišnjoj razini, a postoji isključivo na zahtjev Porezne uprave povodom provjera od strane poreznika raznih podataka poput onih o primicima kamata ili po osnovi osiguranja stvari, života i imovine.

 Isplate na 'žirac', tekući i u 'kešu'

Kopun napominje da su poslodavci dužni isplatiti na žiro račun primitke od samostalne djelatnosti, drugi dohodak i primitke po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe.  “Na ostale račune kod banke, a osobito na tekući račun i štednu knjižicu isplaćuju se primici po osnovi nesamostalnog rada (plaće), od kapitala, osiguranja, primici koji se ne smatraju dohotkom osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe, te primici na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno čl. 10 Zakona o porezu na dohodak”, kaže Kopun. Ona navodi da se u gotovini mogu isplatiti pored mirovina i nagrade nerezidentima za sudjelovanje na natjecanjima u Hrvatskoj, te primici koje ostvaruju učenici od obavljanja sezonskih poslova pod uvjetom da ne prelaze godišnje 11.000 kuna kod jednog isplatitelja (učenici na praksi konobarenja). Zatim, u ‘kešu’ mogu se isplatiti primici koji se ne smatraju dohotkom osim otuđenja financijske imovine, darovanja za zdravstvene potrebe, te otkupa sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600 kuna mjesečno po isplatitelju. Isto tako zakonita je isplata na ruke i naknada za rad u vezi s izborima (do 1.600 kuna po održanim izborima). Isto vrijedi i za isplate primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak, osim za primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendija učenicima i studentima, nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima, te primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do 12.000 kuna godišnje. 

Iznimke

Koji se sve neoporezivi primici, pored spomenute nagrade radniku do iznosa od 400 kuna, ipak neće naći u novom ‘jopcu’? Kopun navodi da se na toj listi kao iznimke od pravila nalaze sljedeći primici: plaćeni sistematski i preventivni liječnički pregledi ako su pod jednakim uvjetima omogućeni svim radnicima, te plaćeni obvezni liječnički pregledi, zatim školarine i kotizacije za seminare, smještaj terenskih radnika. Nadalje, to su i darovanja za liječenje, kupnju lijekova i nabavu ortopedskih pomagala, potpore uslijed elementarnih nepogoda, potpore zbog uništenja imovine u ratu, nasljedstva i darovi, naknada za otuđenje osobne imovine, odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću, primici ostvareni na nagradnim natječajima i igrama na sreću, pomorski dodatak, premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, inozemne mirovine koje Hrvatska nema pravo oporezivati, inozemne mirovine koje su zajedno s tuzemnom mirovinom manje od osobnog odbitka i, na kraju, inozemne mirovine od kojih se porez plaća po rješenju Porezne uprave. Novi obrazac će neminovno tražiti dodatni angažman računovodstvenog osoblja, kaže Kopun zaključujući da će u budućnosti biti lakše poreznom nadzoru povezati primanja građana prema izvorima.