Čini se kako su poduzeća u prehrambenoj i industriji pića tek u prošloj godini počela drastično osjećati posljedice ekonomske krize, a pokazatelji za ovu godinu ne upućuju na oporavak, upozorava se u najnovijem broju sektorskih analiza Ekonomskog instituta.

"Nepovoljna očekivanja makroekonomskih kretanja u 2013. u Hrvatskoj, kao i neizvjesna situacija oko trgovinskog režima CEFTA-e, ne daju povoda za optimizam u pogledu poboljšanja financijskih rezultata", navodi autor analize Zoran Aralica. Proizvodnja je u padu, jednako kao i izvoz i zaposlenost u sektoru, ali i profitabilnost najvećih kompanija. Usto, Eurostatovo istraživanje upozorava i na smanjenje udjela inovativnih poduzeća.Vrijednost proizvodnje prehrambenih proizvoda u travnju je u odnosu na isti mjesec lani pala 1,5  posto, a proizvodnja pića pala je čak 4,8 posto. Izvoz prehrambenih proizvoda pak u prva je četiri mjeseca ove godine pao čak 17,2 posto, dok je uvoz porastao 0,9 posto. Pritom je udio izvoza u zemlje članice EU povećan sa 58,5 posto u prva četiri mjeseca lani na 61,5 posto, dok je udio izvoza u zemlje CEFTA-e pao sa 20,2 na 18,9 posto.

"Takva se situacija može smatrati naznakom promjena povezanih s ulaskom Hrvatske u EU i uvođenjem carinskih barijera od 1. srpnja između Hrvatske i CEFTA-e", kaže Aralica, dodajući kako je moguće da će EU pokušati izboriti povoljniji carinski status s CEFTA-om, što će se, naravno, odnositi i na Hrvatsku. Broj zaposlenih u prehrambenom sektoru pao je 5,9 posto, a u proizvodnji pića čak 12,9 posto. Iako je deset najvećih tvrtki (prva je Vindija sa 2,8 milijardi kuna prihoda) lani ostvarilo rast prihoda od dva posto, na 14,7 milijardi kuna, i neto dobiti za 6,3 posto, na 610 milijuna kuna, EBITDA marža pala im je čak 17,9 posto, na 9,2 posto. Slično je i u proizvodnji pića: prihodi deset najvećih (prva je Jamnica sa 1,3 mlrd. kn prihoda) povećani su 1,4 posto, na 5,05 milijardi kuna, ali je EBITDA marža pala 7,1 posto, na 26,2 posto.

"Nepovoljni rezultati mogu se objasniti s više faktora, uključujući povećan uvoz jeftinije hrane, kao i nedovoljnu vertikalnu i horizontalnu povezanost poduzeća i institucija koje čine ovaj sektor", upozorava Aralica, koji ističe kako je rješenje okrupnjavanje. "Za manja poduzeća presudno će biti pozicioniranje na nacionalnim tržištima, dok će za velike važne biti formalna i neformalna suradnja sa sličnim poduzećima na regionalnim tržištima", kaže Aralica, dodajući da je moguć i scenarij stvaranja novih nadnacionalnih poduzeća radi sudjelovanja više manjih poduzeća na trećim tržištima, ponajprije u jugoistočnoj Europi.