Pita li se domaće poduzetnike, pronalaženje radne snage pri samom je vrhu liste najvažnijih problema. Prema nalazima anketnih istraživanja središnje banke, samo problem regulacije odnosno loših ili kompliciranih propisa poduzetnici smatraju većim od pronalaženja radne snage, dok im je još prije četiri godine to bila tek šesta “briga”. Pritisci na strani ponude rada su i jedan od glavnih pokretača rasta plaća. U Hrvatskoj od 2017. one bilježe solidan rast, pogotovo uzme li se u obzir da primanja zaposlenih zbog poreznih promjena vezanih uz neoporezive primitke rastu više od samih plaća kako ih prati statistika. U HNB-u jučer su u okviru ekonomskih predviđanja za ovu i iduću godinu istaknuli da nakon ubrzanja rasta plaća u 2019. iduće slijedi daljnje ubrzanje, s tim da, za razliku od proteklih godina, i ove i iduće intenzitetom rasta prednjači javni sektor, a ne privatni. Analitičari HNB-a računaju da će ove godine u javnom sektoru nominalne bruto plaće rasti oko 4,3 posto, a dogodine više od sedam posto, dok se u privatnom sektoru očekuje oko 3,7 posto ove godine odnosno oko 4,5 posto dogodine.

Analitičari HNB-a računaju da će ove godine u javnom sektoru nominalne bruto plaće rasti oko 4,3 posto, a dogodine više od sedam posto, dok se u privatnom sektoru očekuje oko 3,7 posto ove godine odnosno oko 4,5 posto dogodine.

Pogleda li se u “retrovizor”, statistički podaci sugeriraju da je oporavak plaća i dalje ispod očekivanog, no u HNB-u napominju kako se to dijelom može objasniti i promjenom u strukturi ukupno zaposlenih. Jer, snažniji rast zapošljavanja događa se u djelatnostima s relativno nižom prosječnom plaćom (u turizmu je npr. na 80% ukupnog prosjeka).

Sve u svemu, na tržištu rada – i u rasta pogledu plaća i ukupne zaposlenosti – guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je kako se očekuje nastavak pozitivnih kretanja. U posljednjih nekoliko godina zaposlenost je u nas u prosjeku rasla oko dva posto, što je razmjerno skromno, to prije što je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji i svakako predstavlja jednu od važnijih strukturnih slabosti naše ekonomije.

Usporedno s nastavkom povoljnih kretanja na tržištu rada ove bi godine gospodarski rast mogao iznositi tri posto realno, a za 2020. središnja banka predviđa usporavanje rasta BDP-a na 2,8 posto, što je pak neznatno više nego u prethodnih projekcijama (2,7%). Očekivanja za iduću godinu nešto su bolja nego što su još jesenas sugerirale prognoze, a usto su za ostvarenje projekcija sada podjednako zastupljeni i pozitivni negativni rizici, dok su donedavno prevladavali oni negativni, kaže Vujčić.

Unatoč Brexitu, sve procjene govore da će njegov utjecaj na vodeće ekonomije EU, a neke od njih su i glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, biti manji nego što se očekivalo još prije nekoliko mjeseci, kad su se za neke od njih predskazivali recesijski scenariji. Prema aktualnim prognozama, u eurozoni se za ovu godinu očekuje rast od 1,2 posto, a iduće godine 1,4 posto.

U svakom slučaju, inozemna potražnja trebala bi ostati solidna pa su u HNB-u za 2020. malo podigli očekivanja rasta izvoza roba i usluga (sa 2,8 na 3,3 posto).

Povećana je i prognoza inflacije potrošačkih cijena. Nakon ovogodišnjeg usporavanja na (očekivanih) 0,8 posto (smanjenje stope PDV-a na određene proizvode, pada cijena naftnih derivata), za iduću godinu u središnjoj banci računaju s ubrzanjem na 1,4 posto, i to kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina. U prethodnim projekcijama u HNB-u su računali s nešto nižih 1,1 posto inflacije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zahvaljujući posebice rastu izvoza usluga, jačem korištenju fondova EU i rastu prihoda od osobnih doznaka, višak na tekućem i kapitalnom računu u ovoj će godini biti veći nego lani, ali realno je očekivati da će taj suficit u 2020. biti nešto manji.

I relativni pokazatelji inozemne zaduženosti trebali bi zadržati pozitivan predznak, što znači smanjenje s ovgodišnjih 75,7 na 70,6 posto BDP-a.

U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim, kaže Vujčić.

Govoreći o očekivanjima vezanim uz fiskalnu politiku, nakon lani ostvarenog viška proračuna opće države, ove godine izglednim se čini uravnotežen saldo odnosno blagi manjak (0,1 posto BDP-a), a za 2020. u HNB-u opet računaju s blagim plusom, od 0,2 posto BDP-a. I dug opće države bi se, prema prognozi HNB-a, trebao nastaviti smanjivati, sukladno fiskalnim pravilima.