Među razlozima kojima je potpredsjednik Vlade Branko Grčić objašnjavao znatno veći deficit u prva četiri ovogodišnja mjeseca u odnosu na lani bile su i pojačane isplate subvencija poljoprivredi.

Izvršenje proračuna u prvih pet mjeseci, međutim, pokazuje drukčije. Ukupni rashodi od lanjskih su veći gotovo 1,9 milijardi kuna, no Ministarstvo poljoprivrede bilježi najveće smanjenje. S dosegnutih 1,4 milijarde kuna izdaci su im manji čak 1,08 milijardi nego 2013., što je razlika koju može stvoriti samo sporija dinamika isplata potpora. A premda su u resoru financija štedljivi s rashodima tekućeg poslovanja (na 32 posto su godišnjeg plana), Ministarstvo financija kao platiša raznih izdataka države prednjači međugodišnjim povećanjem rashoda. Izdaci u njegovoj nadležnosti dosegnuli su do kraja svibnja 8,66 milijardi kuna ili čak 2,4 milijarde kuna više nego lani.Već poslovično mirovinski i zdravstveni sustav vodeći su "potrošači", a koliko su njihovi deficiti problem, pokazuje i recentni rast izdataka. Ministarstvo zdravlja do kraja svibnja ostvarilo je 9,5 milijardi rashoda ili 511 milijuna kuna više nego lani, a u tom povećanju HZZO-ovih je 475 milijuna.

U resoru ministra Miranda Mrsića, za koji je proračunom 2014. predviđeno čak 39,4 milijarde kuna, u prvih je pet mjeseci potrošeno 16,6 milijardi ili 300 milijuna kuna više nego lani. Glavnina izdataka pod kapom tog ministarstva odnosi se na isplate mirovina, odnosno HZMO, čiji su izdaci ove godine (15,4 mlrd.) od lanjskih veći 224 milijuna. Povećanju izdataka u nadležnosti Mrsićeva resora peridonijeli su i 120 milijuna kuna veći izdaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. No, dok i kod MRMS-a tako povećani izdaci prate dinamiku planirana rasta za 2014., dojučerašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i ove je godine rashode izvršavao malo ubrzanim tempom. Izdaci njegova resora dosegnuli su gotovo 5,3 milijarde kuna ili 93 milijuna više nego lani.