‘Izloženi smo krizi jer smo vezani na njemačko tržište, zato smo usmjereni na promociju na dalekim tržištima’

Autor: Ivan Tominac , 27. rujan 2019. u 12:30
Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Povodom Svjetskog dana turizma, jedne od najvažnijih i ključnih gospodarskih grana u Hrvatskoj, u općini Vir održava se druga konferencija pod nazivom Turizam i urbanizam u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.

Upravo s ciljem informiranja javnosti o trenutnom stanju i planovima u turističkom sektoru govorio je Ministar turizma Republike Hrvatske Gari Cappelli. Kako govori, stanje je dobro, a novim projektima spemni smo na podizanje kvalitete.

''Ako ste imali 1 do 2 posto više fizičkih pokazatelja govori se o uspješnoj turističkoj sezoni, a ako ste imali 3 posto manje fizičkih pokazatelja niste dobar ministar, iako imate bolje financijske efekte i sa što manje troškova ostvarili što više prihoda. Izbjegavao sam govoriti o fizičkim pokazateljima, ali onda su rekli da su brojke loše. Govorilo se o srpanjskoj rupi i urušavanju turizma, ali turizam je u prvih 6 mjeseci imao 6 posto više turista i 5,4 posto više prihoda. U 7 i 8 mjesecu, zbog rasta cijena, imali smo kratku stagnaciju jer se čekalo eventualno snižavanje istih. Na kraju kada sve zbrojimo, imali smo 8 posto bolje rezultate. Fiskalizirali smo više i ostvarili veći promet s većim prihodima, a blago povećanje od 1 do 2 posto očekujemo i u rujnu te će to potvrditi predviđanja u kojima smo govorilo 3 posto rasta'', započeo je Ministar turizma RH Gari Cappelli.

Kada je riječ o apartmanizaciji i prezasićenoj izgradnji, istaknuo je kako je još prošle godine pozvao na zaustavljanje te reorganizaciju s ciljem usklađivanja ponude i potražnje.

''U tri godine dobili smo 145 tisuća novih smještajnih jedinica privatnih kapaciteta, a samo 5 tisuća u hotelu. S druge strane dogodilo se povećanje popunjenosti u smještajima od 5 zvjezdica, a pad u kapacitetima od 3 zvjezdice. Nitko ne pita je li skupo, ako vrijedi toliko. Održivost sustava se mora zaustaviti u smislu da ponuda bude veća nego potražnja u privatnom smještaju'' dodao je Cappelli.

S našim izazovom  prevelikog broja privatnih smještajnih jedinica prije 30 godina susrela se i Austrija, a to su transformirali konceptom difuznih integralnih hotela. To se mora početi događati i kod nas, a sve je stvar rekategorizacije i nazivanja stvari pravim imenom.

''Ako posjedujemo 3o apartmana zapravo govorimo o hotelu, a difuzni integralni hoteli se moraju početi graditi sa zajedničkom recepcijom i s određenom kvalitetom i ponudom koja će se nadograđivati. To su mogućnosti koje su radili u Austriji kada su se susreli s ovim izazovom. To može biti prednost Vira za povećanje kvalitete. Hrvatska ima kvalitetan smještaj koji je artikuliran. U nekim zemljama je 60-70 hotela. Kod nas je  najviše kapaciteta s 3 zvjezdice, a on ostvaruje pad od 3 posto. Zato smo donijeli zakon o rekategorizaciji. Nama se dešava da 3 zvjezdice nosi netko tko je kategorizirao prije puno godina i danas, a to nisu isti apartmani iste kvalitete jer se vrijeme mijenja. Rekategorizacijom će se dizati i cijena i popunjenost, ako im ponudite ono za što su platili. Smještaj se ujedno svaki dan mora nadograđivati, to je postalo klasično poduzetništvo. Apartmani više nisu nužno obiteljski smještaj već poduzetništvo i biznis'', objasnio ja Cappelli što te dodao kako dobra ponuda i njeno nadograđivanje rezultira popunjenosti 150-160 dana u godini.

Primjer dobre prakse je Istra koja je dobro iskoristila to što nije bila u peripetiji ratnih zbivanja, no s one druge strane, educirali su se i vodili pozitivnim primjerima iz inozemstva. Pomaci su se u posljednjih 4-5 godina počeli dešavati i u Dalmaciji, a vide se u segmentima u koje se prelazilo studiozno i s fokusom na infrastrukturu. Tako, prema riječima Cappellia, pozitivan primjer je razvoj vinskog i gastronomskog turizma u Benkovcu.

Osim u edukaciju, s ciljem generiranja prometa potrebno je surađivati i s aviokompanijama trajektnim lukama  te i tu usluga podizati na novu razinu.

''Sezona 365 poduprta je i sa 70 milijuna kuna za poticanje avioprometa, a to je rezultiralo 10-15 posto više putnika jer radimo udruženo oglašavanje s turoperatorima i aviokompanijama. U dvije godine smo došli do toga da se ranije kreće s letovima i hotelijeri imaju duže otvorene hotele. Trajektne linije za otoke na nekim linijama, primjerice prema Hvaru, danas imaju 18 katamaranskih linija. To je u usporedbi s godinama prije 10 više, a sezona počinje i do dva mjeseca ranije.

U sklopu nove runde poreznog rasterećenja stopa poreza u turizmu trebala bi se smanjiti za 13 posto, a kako ističe Cappelli, to bi se trebalo reflektirati na povećanju plaća od 10 do 12 posto. Cijene se pritom neće smanjivati, a investicijama će se usluga nastojati podići na jednu novu razinu.

''Ako se ne smanji neće biti radne snage i objekti se neće moći puniti'', rekao je Cappelli.

''Turizam zapošljava oko 150 tisuća ljudi, s 18,5 tisuća izvana. Uvoz radne snage nije stvarnost samo kod nas pa primjerice Austrija uveze oko 50.000 i to raste. Ne dešava se kod nas ništa novo što se ne dešava drugdje'', dodao je.

Trenutno se stvaraju kvalitetni uvjeti za razvoj ljudskih potencijala u turizmu, a to se pokušava ostvariti kroz uspostavu Centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.

''Ulažemo u školovanje kadrova kroz 6 centara kompetentnosti za turizam, a sve s ciljem ostvarivanja više prakse i manje teorije za srednje škole pa onda i za prekvalifikacije i cjeloživotno obrazovanje. Financiramo ih s 300 milijuna kuna, a predavači će nam dolaziti i iz inozemstva'', rekao je Cappelli

Iako slušamo o nepovoljnom uvjetima rada koji su svoje zaposlenike i izigrali, Capelli nije bio zabrinut, a ističe kako se njima radna snaga sigurno neće vratiti i da su sebi tako najviše naštetili.

U smjeru brige o zaposlenima ide i projekt Cro kartice. Kako objašnjava Capelli, na nju bi poslodavac uplaćivao 2 500 kuna kao nagradu svojim djelatnicima, a taj novac bi mogli trošiti u Hrvatskoj.

Osim od poslodavca prema zaposlenima, potrebno se poticati i međusobno, a to je moguće udruženim oglašavanjem.

''Potrebno se udruživati i osigurati financijsku naknadu za sve Turističke zajednice koje će udruživati. To je budućnost marketinškog predstavljanja. Tako će se nešto uštedjeti i više dobiti, a nagrađeni će biti i oni koji će pravno udružiti. To znači da će i dalje postojati nekoliko turističko informativnih centara, samo bez direktora. Trenutnih 314 je puno, a udruživanjem bismo dobili barem 30 manje TZ-ova'', istaknuo je Cappelli.

Prvo stanovnici, a tek onda turisti, ono je što ističe Ministar turizma Gari Cappelli.

''Stanovnici se prvi moraju dobro osjećati, a tek onda turisti. Čak 75-80 posto stanovnika mora biti zadovoljno stanjem turizma u svojem mjestu, a to se ispituje kroz 15 parametara o kojima se izjašnjava domaće stanovništvo. Na Lošinju kada sam bio gradonačelnik oni su bili zadovoljni. Ako nezadovoljstvo postoji, imate nezadovoljne turiste i građane'', kazao je.

Na kraju, osvrnuo se na krizu, no i to kako ćemo pokušati da se ne reflektira na turizam.

''Izloženi smo krizi jer smo vezani na njemačko trižište. Čak 2,900.000 turista nam dolazi iz Njemačke i to nam je problem. Zato smo usmjereni na promociju na dalekim tržištima, a samo u podsezoni planiramo promociju na 14 zemlja'', zaključio je Ministar turizma RH Gari Cappelli.

Komentari (4)
Pogledajte sve


Hoteli i zašto se ne grade ne zanima Cappellija a to bi mu trebao biti jedan od glavnih ciljeva mandata.Više koristi društvo ima od jednog hotelskog gosta nego od tri-četiri iz Zimmer-frei sustava. Prvo, svaka lipa prihoda u hotelskim sustavima prođe kroz blagajnu i drugo, hotelski gosti ne donese hranu sa sobom. Da napomenem, hoteli za pakete (spavanje, doručak, ručak, puni pansion), plaćaju pdv opd 13%. Jedino ne terasama, cafe-ima i eventualno restaurantima, plaćaju pdv od 25%. To je kod njih samo cca. 10 prihoda. Dok Zimmer-frei sustav zamarči naimanje 50% prihoda. Osoblje prijavljuje često na minimalac a ostalo na crno, paušal po krevetu je smiješan, ne ulažu ništa u opće sadržaje, okoliš, hortikulturu, kao i u oglašavanje…samo gledaju kako što više apartmana napraviti na jednoj parceli.

Ne samo vise apartmana, nego makar samo nadodati krevete… cak i kad apartmani ne bi zamracili, radi se o jako nepravednoj diskriminaciji, gdje se ista usluga potpuno drukcije oporezuje, samo da se nekoga jako favorizira. Onda umjesto kvalitetnog smjestaja dobivas masu losih apartmana.

Hoteli i zašto se ne grade ne zanima Cappellija a to bi mu trebao biti jedan od glavnih ciljeva mandata.Više koristi društvo ima od jednog hotelskog gosta nego od tri-četiri iz Zimmer-frei sustava. Prvo, svaka lipa prihoda u hotelskim sustavima prođe kroz blagajnu i drugo, hotelski gosti ne donese hranu sa sobom. Da napomenem, hoteli za pakete (spavanje, doručak, ručak, puni pansion), plaćaju pdv opd 13%. Jedino ne terasama, cafe-ima i eventualno restaurantima, plaćaju pdv od 25%. To je kod njih samo cca. 10 prihoda. Dok Zimmer-frei sustav zamarči naimanje 50% prihoda. Osoblje prijavljuje često na minimalac a ostalo na crno, paušal po krevetu je smiješan, ne ulažu ništa u opće sadržaje, okoliš, hortikulturu, kao i u oglašavanje…samo gledaju kako što više apartmana napraviti na jednoj parceli.

”Turizam zapošljava oko 150 tisuća ljudi, s 18,5 tisuća izvana. Uvoz radne snage nije stvarnost samo kod nas pa primjerice Austrija uveze oko 50.000 i to raste. Ne dešava se kod nas ništa novo što se ne dešava drugdje”, dodao je.

Ne lazi, u Austriji sezonci ne dobivaju nakon 2-3 godine stalnu radnu dozvolu i drzavljanstvo. U HRV ima preko 30 000 sezonaca izvana i to uglavnom iz Srbije koji se ciljano naseljavaju. Niti u jednoj zemlji to nije moguce sto se u RH dopusta. Capelli je ministar koji u svojim nastpima daleko najvise l.a.z.e od svih koje sam dosad cuo.

‘U tri godine dobili smo 145 tisuća novih smještajnih jedinica privatnih kapaciteta, a samo 5 tisuća u hotelu.”

Čudna mi čuda. Dignete im porez na pansionsku potrošnju sa 13% na 25%, najavljujete porez na nekretnine, ostavite nerješeno vlasništvo turističkog zemljišta (hoće li kampovi morati plaćati koncesiju i koliku) i onda su hotelske kuće krive što ne ulažu? S druge strane ništa od nabrojanog se ne tiče vlasnika apartmana. Dakle Cappelli struktura ulaganja je odraz vaše loše politike i bilo bi pristojno da se pokrijete ušima i šutite.

New Report

Close