Infrastruktura za optičke kabele nije javno dobro jer ju je država dala HT-u

Republika Hrvatska stavila je telekomunikacijski sustav kao svoj ulog s kojim sudjeluje u temeljnom kapitalu HT-a

Ako se pokaže osnovanom tvrdnja da je Grad Zagreb vlasnik cjelokupne DTK infrastrukture na području grada, to bi moglo imati dalekosežne posljedice ne samo na plan vlade Ive Sanadera da prodajom T-HT-a i Ine skupi novac za povratak duga umirovljenicima, već i na telekomunikacije u Hrvatskoj. Naime, Grad Zagreb tvrdi da je DTK infrastruktura na području grada u njegovu vlasništvu, a isto to tvrdi i T-HT.
DTK infrastruktura je podzemna mreža cijevi u kojima se nalaze optički kabeli koji služe za telekomunikacije, a prostire se po cijeloj državi.
Grad Zagreb početkom 2006. godine planira osnovati svoj telekom koji bi u vlasništvu formalno imao upisanu cjelokupnu DTK infrastrukturu na području grada. S jedne strane to bi snažno potaknulo nastavak procesa liberalizacije telekomunikacija pod pretpostavkom da bi Grad Zagreb svim telekomima u najkraćem mogućem roku ponudio povoljne uvjete za korištenje DTK infrastrukture. S druge strane, zbog spornog prava na vlasništvo nad DTK infrastrukturom ponovo se dovodi u pitanje proces privatizacije T-HT-a. Ako je Deutsche Telekom sklopivši ugovor s hrvatskom vladom uistinu kupio tu infrastrukturu, zašto bi je se sada morao odreći na osnovi tvrdnje da je ta infrastruktura javno dobro?
I dok je Grad Zagreb u zadnjih nekoliko mjeseci vrlo rječito tumačio zašto polaže pravo na DTK infrastrukturu, T-HT se suzdržavao. O tome smo razgovarali s direktoricom T-Coma, tvrtke koja vodi brigu o toj infrastrukturi za T-HT.

Zagrebački gradonačelnik tvrdi da je T-HT vlasnik telekomunikacijske infrastrukture. ali ne i mreže kanala, odnosno DTK infrastrukture. Zašto T-HT tvrdi da je vlasnik DTK infrastrukture?
Danas postoje različita mišljenja o tome tko je vlasnik DTK infrastrukture, ali ako se pogledaju poslovne knjige T-HT-a, naša bilanca, onda je jasno da su i kabeli i cijevi, odnosno mreža kanala u vlasništvu T-HT-a. Naime, kad je Vlada prije osam godina započela privatizaciju T-HT, onda je napravljena bilanca na temelju koje se obavljala ta prodaja. DTK infrastruktura u Gradu Zagrebu, kao i u cijeloj Hrvatskoj, tada je upisana u tu bilancu. Ne treba zaboraviti da je Republika Hrvatska stavila telekomunikacijski sustav kao svoj ulog s kojim sudjeluje u temeljnom kapitalu HT-a. S pravne strane, T-HT je tu infrastrukturu naslijedio od HPT-a. S financijske, naša je tvrtka neprekidno ulagala u tu infrastrukturu. Dakle, cijelo to vrijeme mi smo kopali, gradili, investirali i plaćali dadžbine za tu infrastrukturu.
Kada govorimo o Gradu Zagrebu, problem je jedino što dio naše DTK infrastrukture nije upisan u zemljišne knjige i katastar vodova, i to zbog nesređenosti javnih registara. Proces sređivanja tih javnih registara traje jako dugo i u tome T-HT dijeli sudbinu građana i drugih tvrtki koje čekaju na to da im se imovina upiše u zemljišne knjige i katastar. Znam da se neki pozivaju na taj argument, ali oni moraju znati da u katastar nije upisano ni pola Novog Zagreba pa to ne znači da ljudi koji su tamo pošteno kupili stanove nisu vlasnici tih stanova. Pravno gledano, mi smo konstitutivno stekli vlasništvo nad DTK infrastrukturom na temelju zakona koji je donio Hrvatski sabor, a upis u zemljišne knjige samo je deklarativne naravi.

Znači li to da je T-HT, po vama, jedini vlasnik cijele DTK infrastrukture u Gradu Zagrebu?
Ako DTK infrastrukturu definiramo kao sve cijevi unutar kojih se nalaze kabeli koji služe za telekomunikacije, tada vjerujem da su osim nas i neke druge tvrtke, pa i sam grad, kopali i postavljali svoju DTK infrastrukturu. Hrvatske ceste, HEP i slične tvrtke sasvim sigurno imaju vlastite cijevi kojima idu i optički kabeli. Uglavnom, T-HT je u Zagrebu vlasnik više od 90 posto DTK infrastrukture i tom infrastrukturom idu naši kabeli.

Je li netko iz Grada Zagreba kontaktirao s T-HT-om u vezi s DTK infrastrukturom?
Zasad mogu reći da su vođeni određeni razgovori i oni će se nastaviti.

Zbog čega se T-HT jače ne zauzima za obranu svog prava vlasništva nad DTK infrastrukturom?
Nama cijelo poslovanje stoji na izgradnji i korištenju telekomunikacijske infrastrukture. Zar stvarno mislite da se nismo trudili da se ovo pitanje riješi! Mi se s ovim problemom suočavamo već neko vrijeme. Poduzimali smo i poduzimamo niz pravno dopuštenih radnji da zaštitimo svoje vlasništvo, ali institucije države su spore pa je naš dojam da je oko DTK infrastrukture najveći problem taj što na to svi zatvaraju oči. Zato sada imamo prilično bezvlađe, jer operateri vide da mogu proći nekažnjeno smetanjem našeg posjeda, odnosno postavljenjem svojih kabela u našu infrastrukturu.

Jedan od razloga zbog kojih se postavlja pitanje ima li T-HT pravo na mrežu kanala tvrdnja je da je to jedina javna infrastruktura koja je privatizirana, a ne dana na korištenje u formi koncesije. Kako to komentirate?
Točno je da dio DTK infrastrukture jednim dijelom ide unutar javnog dobra, ali ne treba zaboraviti da postoji i dio koji ide unutar privatnih parcela pa taj argument sam po sebi nije osobito čvrst. Nadalje, razumijem analogiju i potrebu da se u današnjem društvu postavljaju pitanja opravdanosti privatizacije cesta, željezničkih tračnica, izvora vode, luka…
Međutim, sva su ta dobra još javna dobra i o njima se može debatirati. S druge strane, DTK infrastruktura nije javno dobro od onog trenutka kad ju je država uključila u bilancu HT-a, odnosno današnjeg T-HT-a, i privatizirala. No to ne znači da je DTK infrastruktura izgubila svoju javnu funkciju, dapače, ona ju i dalje ima uz jamstvo sigurnog i djelotvornog odvijanja telekomunikacija..

Zbog ilegalnih kabela zaključavamo šahtove

Grad Zagreb upravo koristi argument bezvlađa kao onaj zbog kojeg bi trebalo osnovati gradsku tvrtku koja bi se bavila DTK infrastrukturom. Što T-HT poduzima da ne bi bilo bezvlađa?
Konkretno, u Šibeniku su nam prije mjesec dana presjekli kabel zbog čega je cijeli taj grad ostao bez telefona i Interneta. Možda zvuči neobično, ali takve stvari redovito nam se događaju. Pitanje je samo snosi li posljedice cijeli jedan grad, naselje ili zgrada. U takvim slučajevima zovemo policiju. No događa se da, konkretno u Zagrebu, operater policiji pokaže dozvolu za korištenje DTK infrastrukture koju mu je izdao Grad Zagreb. Policija dalje ne provjerava tko je pravi vlasnik DTK infrastrukture, kao ni koji je gradski službenik napisao tu dozvolu. Problem je to veći što tvrtke i pojedinci koji legalno od nas unajmljuju infrastrukturu onda preko suda vode sporove s T-HT-om za naknadu stvarne štete za vrijeme prekida poslovanja te naknadu izmakle dobiti koja je nastala zbog toga što su nam treći, neovlašteno, presjekli kabele. Uglavnom, prije smo pokretali tužbe protiv onih koji nelegalno postavljaju kabele u naš DTK, a u zadnje vrijeme zaključavamo šahtove. Kako tužbe još nisu urodile plodom, tako su i zaključavanja šahtova rezultirala njihovim obijanjem po ilegalnim polagačima kabela. Cijenili bismo kada bi nas Grad Zagreb u tome pitanju doživljavao kao partnera jer mi jednako kao i Grad smatramo da se red u DTK infrastrukturi mora uvesti.

Zašto se grad Zagreb želi baviti poslom telekoma?

Kako tumačite namjeru čelnika Grada Zagreba da osnuju tvrtku koja bi trebala preuzeti cjelokupnu DTK infrastrukturu u glavnom gradu?
Koliko sam upoznata, oni su zamislili jedino da bi vodili tu mrežu, a da bi netko drugi fizički obavljao poslove oko nje. Tu dolazimo do toga da bi se opet nekoga trebalo angažirati za taj posao. Kada postavimo pitanje koga bi Grad za to mogao angažirati, a da ima dovoljne kapacitete za tako velik posao, mislim da se odgovor nameće sam po sebi.
Nadalje, osnivanje takve tvrtke povlači cijeli niz pitanja. Zašto se Grad, kao jedinica lokalne samouprave, želi baviti nečim što je posao koji obavljaju telekomi? Kakav interes u tome ima država, koja u svom portfelju ima veliki dio dionica T-HT-a? Konačno, postavlja se pitanje što će biti s ostalom DTK infrastrukturom u Hrvatskoj i zašto se nitko tako grčevito ne bori za DTK infrastrukturu, primjerice, u Lici! Mislim da se zaboravlja da T-HT nije samo vlasnik DTK infrastrukture u Gradu Zagrebu, mi imamo infrastrukturu na području cijele Hrvatske.

Komentari (19)
  • mmislilac
    mmislilac 9:50 11.1.2006.

    Citat iz www.poslovni.hr/2761.aspx [poslovni.hr]

    …Za nove je operatere s poslovne strane problem to što zbog neriješenoga vlasničkog pitanja nije riješeno pitanje kome bi trebali plaćati naknadu za korištenje te infrastrukture. Zbog toga se spor prebija preko nas, novih operatera. Primjerice, grad Zagreb je Nexcomu uputio molbu da se očitujemo želimo li koristiti njegovu DTK infrastrukturu. Svakako smo zainteresirani za to, no ne možemo dobiti jasnu i preciznu informaciju o kojoj je konkretno infrastrukturi riječ i tko je nadzire. T-HT pak prijeti tužbama za upotrebu tranzitnih pravaca kojim ta infrastruktura prolazi u slučaju njihova načelnog nepristanka na njezino korištenje…

    LoL… Only in Croatia
  • Drol
    Drol 17:02 9.1.2006.

    paniva


    Ove godine ce dakle po mom misljenju, cijene i dalje biti odredjivane kao i dosad. Neki mali popusti, povecanja brzina i sl. pod pritiskom konkurencije, ali nista revolucionarno.

    Steta.

  • paniva
    paniva 10:11 9.1.2006.

    Odgvori dav-u. drol-u i newbie-u.
    Hvala na pohvalama i komunikaciji. Drago mi je sto mogu pisati o navedenoj problematici. Anonimnost bi ipak zadrzao, a mislim da je sve ovo jos samo vrh ledene sante o u odnosima drzava-HT-grad- operateri. Ali eto i o tome nitko nije previse pisao upravo jer se problematika cini, nazalost, “apstraktnom”. O padu cijena na trzistu je tesko reci, pogotovo sto jos nije rasciscen taj imovinsko pravni dio oko DTK, vidjet cemo hoce li ideja o tvrtci ipak zazivjeti, a ako i zazivi, potrajat ce dok se ne izgradi nova opticka infrastuktura. Grad ipak planira prvo sebe namiriti od najma DTK. Ove godine ce dakle po mom misljenju, cijene i dalje biti odredjivane kao i dosad. Neki mali popusti, povecanja brzina i sl. pod pritiskom konkurencije, ali nista revolucionarno.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve