Unatoč recesiji i teškim uvjetima poslovanja, u hrvatskom gospodarstvu još uvijek ima značajan broj uspješnih tvrtki koje bi uz malo više razumijevanja države mogle ostvarivati još bolje rezultate.

Pritom je važno razvijati tradicionalno uspješne sektore, kao i one koji imaju dobru perspektivu, ali i nastojati zaštiti domaću proizvodnju i staviti je u funkciju razvoja gospodarstva, zaključili su sudionici okruglog stola "Dijamanti hrvatskog gospodarstva", održanog u petak u organizaciji Poslovnog dnevnika. Među hrvatske "dijamante" ubrajaju se tvrtke iz vojne industrije, prehrambenog sektora, tekstilne industrije, farmaceutike, tvrtke s tradicijom duljom od sto godina te nove tehnološke tvrtke, a svoj uspjeh zasnivaju na različitim strategijama, od suradnje s državom do stvaranja konkurentnih izvoznih proizvoda. Dobar primjer suradnje s državom, koji dokazuje da je i s ulaskom u Europsku uniju moguće promovirati domaću proizvodnju, suradnja je Ministarstva obrane s proizvođačima vojne opreme, koju je opisao ministar obrane Ante Kotromanović.

"Hrvatska je lani izvezla vojne opreme i oružja u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na godinu prije. Vojna industrija može biti itekako važan kotačić u oporavku hrvatske industrije. Ne treba zaboraviti da je jako teško napraviti vojni proizvod koji bi bio konkurentan na svjetskom tržištu", istaknuo je ministar Ante Kotromanović koji se gorljivo zalaže za zaštitu domaćih proizvođača."Odlučili smo se oduprijeti jakim uvozničkim lobijima i poduprijeti domaće proizvođače, s kojima smo uoči pristupanja Hrvatske EU potpisali nekoliko ugovora na sedam godina. Mi živimo od tih ljudi i njihova rada i odlučili smo da ćemo kupiti njihove proizvode po svaku cijenu. Ako je naša puška 30 posto lošija od uvozne, odlučili smo je kupiti i doraditi, kako bi ona jednog dana bila konkurentna i za izvoz. Upravo to smo napravili s puškom VHS-2 i uspjeli smo je prodati i u inozemstvo", kaže Kotromanović koji smatra da država treba biti čvršća i po svaku cijenu zaštititi sve što se proizvodi u Hrvatskoj. Uz ministra Kotromanovića, na okruglom stolu sudjelovali su Milka Kosanović, direktorica odnosa sa članstvom Hrvatske udruge poslodavaca, Subeije Kalo iz DOK-ING-a, predsjednik uprave Zvečeva Marin Pucar, Davor Sabolić, predsjednik uprave Čateksa i Karlo Stojčević iz Red Pointa.

Suradnju s MORH-om, ali i američkom te vojskama brojnih europskih zemalja uspješno razvija tvrtka DOK-ING, koju hrvatska javnost povezuje s električnim automobilom, a zapravo se radi o najjačem svjetskom proizvođaču strojeva za razminiranje. Subeije Kalo pojasnio je da DOK-ING svoj uspjeh duguje prije svega viziji osnivača Vjekoslava Majetića. "Majetić je vjerovao da je ulaganje u razvoj golemi adut, od 200 zaposlenih 35 posto su razvojni inženjeri. Druga ključna odluka bilo je pronalazak niše koja nije bila interesantna velikim proizvođačima, što nas je ostavilo s vrlo malim brojem konkurenata. Danas DOK-ING tako opskrbljuje 60 posto svjetskog tržišta strojevima za razminiranje", kaže Kalo. Iduća niša koju tvrtka upravoosvaja je rudarska industrija. Marin Pucar priželjkuje da slatkiši Zvečeva uz pomoć Ministarstva obrane dospiju i do ostalih vojnika u NATO-u.

"Prehrambena industrija na ovim prostorima razvija se dulje od sto godina i drago mi je da se politika vraća industriji. Mi smo gradili tradiciju koja nam je otvorila i vrata Tescoa, a događa se da su nam najveće tržišne udjele uzele strane kompanije sa svojim brendovima. Stoga smatram da hrvatsku javnost treba snažnije senzibilizirati, od vrtića ih učiti da promoviraju i odabiru domaći proizvod koji je kvalitetan i osigurava rast gospodarstva, kaže Pucar. Marketingaš Karlo Stojčević pak smatra da bi bolja prodaja domaćih proizvoda bila kad bi se kompanije u većoj mjeri posvetile brendiranju i marketingu, kako bi kod kupaca potaknule jače emocije koje ih sad vežu uz uvozne proizvode. "Mi 20 godina kasnimo u brendingu, jer prodajemo proizvode, a cijela ekonomija je okrenuta kupcu. Pritom treba imati na umu i da kvaliteta proizvoda na žalost ima malo veze s etabliranjem brenda", kaže Stojčević.

Milka Kosanović istaknula je kako je pogrešna percepcija da se u EU ne smije poticati suradnja s domaćim proizvođačima, što rade sve članice, no u skladu s propisima tržišne utakmice."Tvrtkama manje trebaju potpore države, država im samo treba omogućiti da rade, i svima dati jednake uvjete za poslovanje. Također, od države očekujemo da se konsolidira unutar vlastitih redova, kako bi poduzetnicima pojednostavili uvjete poslovanje, od suvišnih papira do parafiskalnih nameta", poručila je Kosanović.  

Kosanović ističe i veliku ulogu gospodarske diplomacije, bez koje danas često nema velikih izvoznih priča. Sabolić je najavio je da će 2015. godina biti izuzetno uspješna za Čateks, koji će izvoz pojačati za 50 posto od planiranog, no upozorava da se u Hrvatsku još uvijek uvozi 90 posto tekstila, uz nelojalnu konkurenciju i mnogo nekvalitetne robe.  Međutim, Sabolić je kritizirao Vladinu industrijsku strategiju koja prema njegovu mišljenju neće potaknuti razvoj industrije.  "Tekstil je svrstan na nisku granu industrijske strategije, iako u tekstilnoj industriji ima puno tvrtki dijamanata koje su se uspjele oduprijeti svim problemima. Strategija je napravljena na temelju povijesnih podataka, koji su puno drukčiji od današnjih pokazatelja, a kamo li od onog što će biti sutra", kaže Sabolić.

Izjave sudionika:

Uvidjeli smo potencijal hrvatske vojne industrije i odlučili smo se oduprijeti uvozničkim lobijima i zaštititi domaće proizvođače
Ante Kotromanović, ministar obrane

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ključna odluka bio je pronalazak niše koja nije bila interesantna velikim proizvođačima, što nas je ostavilo s malim brojem konkurenata
Subeije Kalo, DOK-ING

Industrijska strategija se temelji na povijesnim podacima, drukčijih od današnjih pokazatelja, a kamo li od onog što će biti sutra
Davor Sabolić, Čateks

Javnost treba snažnije senzibilizirati, od vrtića ih učiti da promoviraju i odabiru domaći proizvod koji je kvalitetan i osigurava rast gospodarstva
Marin Pucar, predsjednik uprave Zvečeva

Domaći proizvodi bolje bi se prodavali kad bi se kompanije u većoj mjeri posvetile brendiranju i marketingu, kako bi kod kupaca potaknule jače emocije
Karlo Stojčević, Red Point

Od države očekujemo da konsolidira vlastite redove, kako bi pojednostavili uvjete poslovanje, od papira do parafiskalnih nameta
Milka Kosanović, HUP