Srbijanski dinar je 27. srpnja imao ‘povijesno najnižu vrijednost’ kako su zabilježili tamošnji mediji. Tog se dana vjerojatno i predstavnicima hrvatskih tvrtki koje izvoze u Srbiju digla kosa na glavi. Naime, tečaj dinara je od početka ove godine skliznuo za više od 15 posto. Dok se, primjerice, u siječnju kretao oko 103 dinara za jedan euro, rekordnog dana u srpnju je vrijedio 118,7 dinara.

“Ukoliko Srbija ne krene u reforme i ne ispuni obaveze prema MMF-u, postoje neke procjene da bi tečaj dinara mogao do kraja godine oslabiti još 10 do 15 posto”, kaže Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Vrijednost godišnjeg izvoza te kompanje u Srbiju je između 100 i 120 milijuna kuna. “To za nas nije značajno tržište, ali ima veliki potencijal u budućnosti i morali bi u njega jače investirati. Nestle je u Srbiji lani kupio Centroproizvod i sad posluju kao domaća kompanija. Pitanje je kako tamo ulagati kad vam tečajne razlike pojedu skoro čitavu zaradu s tog tržišta”, ističe Mršić. Zbog očito sve težeg problema s tečajem među našim se izvoznicima u Srbiju zbijaju redovi i navodno su već održani sastanci na ovu temu, a daljnji razgovori se očekuju nakon ljeta.“Teško se nosimo i teško se štitimo od tečaja u Srbiji. Dijelom smo uspjeli sanirati štetu tijekom ove godine, no samo 50 posto, ostalo gubimo”, priznaje Marica Vidaković, prokuristica Kraša. “Kraš ima tvrtku u Srbiji, no u najkraćem mogućem roku robu prebacujemo na našeg distributera. Najvažnije nam je da robu što manje ‘vezujemo’ na sebe. Osim toga, s distributerima smo ugovorili i valutne klauzule dok je s trgovcima to nemoguće”, kaže Vidaković. “Cijene ne možemo dizati jer smo ionako nekonkurentni na njihovom tržištu. Kad bi to napravili, prepolovili bismo prodaju”, zaključuje Kraševa prokuristica. U Atlantic grupi, čiji su prošlotjedni konsolidirani rezultati dodatno upozorili na problem negativnih tečajnih razlika na tržištu Srbije, kažu da problem dijelom rješavaju podizanjem cijena. “Naše poslovanje u Srbiji nije ugroženo ovakvim kretanjem dinara s obzirom na to da je njihova ekonomija naviknuta na podizanje cijena uslijed devalvacije tečaja pa koristeći ‘natural hedging’ osiguravamo maržu”, kaže nam član Uprave Atlantica Neven Vranković. Unatoč tome što su u toj kompaniji zadovoljni s polugodišnjim rezultatima, činjenica je i da im je neto dobit od 15,8 milijuna kuna 55,6 posto manja u odnosu na isto razdoblje lani, a kako se navodi u poslovnom izvještaju, “ponajviše zbog 59,5 milijuna kuna neto gubitaka od tečajnih razlika na relaciji euro-dinar”.

No, slabljenje dinara donijelo je Atlanticu i korist, za dio proizvodnje koji imaju u Srbiji, a koji izvezu. “Strateško poslovno područje Slatko i Slano koje ima proizvodnju samo u Srbiji značajno je unaprijedilo svoju profitabilnost prvenstveno zbog smanjenja operativnih troškova, ali i slabljenja srpskog dinara u odnosu na euro jer se trećina prodaje ostvaruje izvan Srbije”, kaže Vranković. On upozorava i da se tečajne razlike koje su iskazane u bilanci odnose i na bilance Atlanticovih tvrtki u Srbiji pa onda i imovina tih tvrtki u kunama vrijedi manje iako je stabilna u domaćoj valuti. A da je teško u Srbiji čak i kad imate valutnu kaluzulu, kaže nam predsjednik Uprave i većinski vlasnik Eurocable grupe Ernest Tolj. “Eurocable čitavo vrijeme sa svim kupcima u Srbiji ima ugovor o valutnoj kaluzuli, no u trenucima kad tečaj jako klizi, pokušavamo se dogovoriti. Ispostavimo fakturu u dinarima, ali dok naplatimo, tečaj već pobjegne. Dosta je teško i rizici postoje, no nosimo se i moramo držati svoju poziciju na tom tržištu”, ističe Tolj. Srbija je za Hrvatsku jedno od najvažnijih izvoznih tržišta (uz Italiju, Njemačku, BiH, Sloveniju i Austriju). Prema podacima o izvozu za prvih šest mjeseci, u tu je zemlju iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 1,42 milijarde kuna, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine od skoro 10 posto.

Teško je i rizici postoje, no nosimo se, moramo držati svoju poziciju na tom tržištu
E. Tolj, Eurocable

S distributerima smo ugovorili i valutne klauzule dok je s trgovcima to nemoguće
M. Vidaković, Kraš

Srbija je naviknuta na rast cijena uslijed devalvacije pa tako osiguravamo maržu
N. Vranković, Atlantic grupa