HZZ s 421 mil. kuna kreditirao čak 1180 pravnih i fizičkih osoba

Autor: Marija Brnić , 21. prosinac 2014. u 22:00
Krediti su odobreni u razdoblju od 1998. do 2001. godine/FOTOLIA

HZZ sa 296 korisnika kredita vodi postupke prisilnog ili dobrovoljnog povrata duga.

Malo je poznato, no Hrvatski zavod za zapošljavanje kreditirao je čak 1180 pravnih i fizičkih osoba i dodijelio više od 421 milijuna kuna sredstava.

Taj podatak HZZ je dostavio Poslovnom dnevniku, nakon što je zaintrigirao javnost svojim zahtjevom od Vlade da mu se odobri prodaju nekretnine u Zadru stečene upravo kroz ovrhu zbog neplaćanja kredita dodijeljenog tvrtki Sono.Kako podsjećaju iz HZZ-a, sredstva gospodarskom sektoru bila su odobravana u sklopu nekadašnjih kreditnih programa poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja većeg broja ljudi, ali i isplate zajamčenih osobnih dohodaka, zadržavanja postojeće zaposlenosti, te financijske konsolidacije velikih sustava, što je posebice slučaj bio u agro i tekstilnoj industriji. Ta praksa HZZ-a je na snazi bila u razdoblju od 1989. do 2001.

Takva mogućnost poticanja zapošljavanja ukinuta je tijekom 2002. No, iz HZZ-a ne otkrivaju detalje ove dugogodišnje prakse, niti iznose podatke o korisnicima takvih linija, kao niti o tome koliki je bio povrat odobrenih sredstava. Tek navode da je spomenutih 421 milijun kuna HZZ plasirao putem pet poslovnih banaka – Zagrebačke, Privredne, Hrvatske poštanske banke, te Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Zabinog Regionalnog centra Varaždin. Iz dostupne dokumentacije, pak, može se zaključiti da značajan broj korisnika nije podmirio svoje obveze. U godišnjim izvješćima HZZ-a tako se spominju otpisi ove vrste potraživanja, primjerice krajem 2011. otpisani su dugovi za kredite tri tvrtke iz agrosektora u iznosu od 2 milijuna kuna, te karlovačkom Kordunu 9,4 milijuna kuna.

Prema podacima iz Registra državne imovine, HZZ posjeduje ukupno 228 nekretnina, poslovnih prostora, stambenih objekata, garaža, poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, livada i šuma. Velikim dijelom nekretnine HZZ ima u potpunom vlasništvu i nad njima se ne vode sporovi. Iz HZZ-a, pak, ističu kako je završetkom stečajnih i ovršnih postupaka Zavod uspio preuzeti nekretnine koje su bile sredstvo osiguranja povrata kredita, a trenutno u evidenciji ima 23 tako stečene nekretnine. Većinom su, dodaju, u lošem stanju i nisu u funkciji. No, ta bi brojka mogla i porasti, jer HZZ s još 296 korisnika kredita vodi postupke prisilnog ili dobrovoljnog povrata sredstava.

Pored nekretnine u Zadru od 7068 kvadratnih metara na kojima je tvornička hala, trafostanica, portirnica i dvorište, a koju se nudi po početnoj cijeni od 15,6 milijuna kuna, HZZ u portfelju ima i niz sličnih zanimljivih slučajeva. Jedna od takvih svakako je 16 milijuna kuna vrijedna nekretnina u Ozlju, koju je zbog nevraćanja kredita još 2007. preuzela od karlovačkog Korduna. Tvrtka je u međuvremenu ugašena, ali se u prostoru nalazi smještena tvrtka kći Kordun Lav, koji se bavi proizvodnjom metalne robe. Još pred godinu i pol HZZ je podnio tužbu protiv Kordun Lava, tražeći iseljenje, ali nekretnina od ukupno 48869 kvadratnih metara i dalje nije raspoloživa za prodaju.

U funkciju HZZ već neko vrijeme pokušava staviti i nekretninu u općini Raša, stečenu od dužnika Prvomajske – Jager. Ukupne je površine 52190 četvornih metara, obuhvaća proizvodnu halu, gospodarske zgrade, šumu i pašnjake, a procijenjena joj je vrijednost 11 milijuna kuna. Nuđena je u zakup na pet godina, a u pripremi je novi pokušaj prodaje. Ovakve nekretnine u posljednje vrijeme HZZ nastoji, prodajom ili zakupom, staviti staviti u funkciju gospodarstva i zapošljavanja, a sebi time smanjiti troškove njihovog održavanja. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Banke kao transmisija u kreditnim plasmanima ne daje nikakvu sigurnost u povratu kredita!!!!! To nikako da shvate političari, bankari i ostali. Zato mi je uvijek čudno kada čitam kako je Evropska investicijska banka, ili Europska banka za obnovu i razvoj ili bila koja druga institucija, kao u ovom slučaju Hrvatski zavod za zapošljavanje, namijenila kredit gospodarstvu koristeći banke!?
Neka bankama jednostavno prodaju, plasiraju kredite a ne da ih koriste kao transmisiju!! Kada bi se tako plasirali namjenski krediti bankama, i to osiguravalo kolateralima banaka, tada bi se banke a ne HZZ-o mučio sa naplatama kredita.

New Report

Close