Masovni odlazak hrvatskih građana u inozemstvo potaknuo je dva ozbiljna procesa na tržištu rada, jedan je da je došlo do rasta plaća, a drugi da se tržište znatnije otvorilo starijim radnicima, piše u ponedjeljak Večernji list.

Prosječne se plaće kreću oko 6500 kuna neto, s tim što Zagrepčani zarađuju oko tisuću kuna više, stanovnici siromašnijih županija u prosjeku oko tisuću kuna manje. No svaki drugi zaposleni plaćen je manje od 5595 kuna, a svaki četvrti donosi kući manje od 4252 kune, navodi dnevnik.

Početak rasta plaća poklapa se sa završetkom recesije i početkom oporavka 2014. godine, ali Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je rast plaća u Hrvatskoj, osobito u posljednjim godinama, niži od rasta koji bilježi većina tranzicijskih zemalja.

Veće bruto plaće od Hrvatske imaju Slovenija, Estonija i Češka, a granicu od tisuću eura bruto, prema podacima za 2018 godinu, preskočile su Poljska, Mađarska, Slovačka i Latvija koje nam pušu za vratom. Većina tranzicijskih zemalja suočila se s ozbiljnim migracijama na koje je Rumunjska, primjerice, odgovorila povećanjem plaća za nadrealnih 54 posto u dvije godine te se i ona približila iznosu od tisuću eura.

Rumunji su najviše povećali plaće liječnika pa sad i hrvatski zdravstveni sindikati traže više nego što je Vlada namijenila javnom sektoru. U posljednjih godinu dana, od značajnijih djelatnosti i sektora, najbrži rast plaća – oko pet posto – zabilježen je upravo u zdravstvu, gdje je puno prekovremenih sati i prosječna plaća iznosi 8413 kuna, trgovini, proizvodnji namještaja, proizvodnji tekstila te financijskom sektoru.

Prerađivačka je industrija povećala plaće oko dva posto, prehrambena industrija oko jedan posto, dok su u farmaciji (gdje su plaće znatno iznad prosjeka i blizu su 10 tisuća kuna neto) te opskrbi plinom i električnom energijom primanja smanjena dva posto. Najveći pad plaća na godišnjoj razini zabilježen je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava te niskogradnji – oko pet posto, piše Večernji list.