Dok je na razini EU nastavljen rast izvoza i uvoza izvan zemalja članica, doduše nižom dinamikom nego lani, podaci o robnoj razmjeni otkrivaju da Hrvatska više nije među članicama kod kojih se bilježi najveći rast izvoza.

U prva tri mjeseca Hrvatska je bila među malobrojnim članicama kod kojih je vrijednost izvoza smanjena na godišnjoj razini, upozorila je Hrvatska gospodarska komora. Štoviše, Hrvatska je prema podacima Eurostata neslavna rekorderka po padu izvoza u prvom kvartalu. S padom izvoza od 2 posto slijede Danska i Luksemburg te Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo s po 1 posto.  Vrijednost europskog izvoza je u prva tri mjeseca prošle godine povećana je 13 posto, a ove godine povukla kočnicu na 1,5 posto, dok je rast uvoza s 13,4 posto pao na 0,8 posto.

"Značajan utjecaj na takvo kretanje robne razmjene imale su cijene energije, ponajprije sirove nafte", kažu u HGK. Dodaju da je u prvom kvartalu prošle godine prosječna cijena nafte tipa Brent povećana oko 55 posto zbog čega su uvozne cijene nafte za eurozonu skočile oko 65 posto. 

Skuplja nafta prelila se na cijene drugih energenata i dijela sirovina što je dovelo do viših uvoznih cijena u industriji rudarstva i vađenja, ali i u prerađivačkoj industriji kojoj su one povećane oko 3,5 posto.

"Naravno, takvo kretanje cijena nije utjecalo samo na vrijednost uvoza, nego se odrazilo i na rast vrijednosti izvoza", kažu. Cijena nafte nastavila je rasti i ove godine, no blažim tempom, pa je rast ostalih cijene bio znatno niži nego u 2017. ili je zbog rasta tečaja eura zabilježen pad. Uvozne cijene u prerađivačkoj industriji pale su 0,4 posto budući da je tečaj eura prema dolaru u prosjeku ojačao za približno 15% što je smanjilo vrijednost dijela robne razmjene.