Hrvatska je treća s najvećom stopom nezaposlenosti među mladima u EU

Autor: Poslovni.hr , 09. studeni 2017. u 14:19
Hrvoje Jelavić / Pixsell

“Ključnu ulogu po tom pitanju treba imati Vlada.”

Na ovotjednoj sjednici Odbora za prava žena i jednakost spolova Europskoga parlamenta u Bruxellesu glasalo se o mišljenu o Provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama. Od početka ekonomske krize, Europski parlament snažno je podupirao stvaranje sustava jamstva za mlade koji je konačno usvojen u travnju 2013. kao Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI). Riječ je o inicijativi čiji je cilj bio osigurati mladim ljudima do 25 godina na području cijele EU kvalitetne ponude za posao, nastavak obrazovanja ili druge vrste usavršavanja u roku od 4 mjeseca od dobivanja statusa nezaposlene osobe ili od trenutka završetka formalnog obrazovanja. U listopadu 2016. Komisija je objavila izvješće o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u kojem su predstavljeni rezultati dosadašnjeg napretka koje je pokazalo da je YEI nadmašila očekivanja postigavši 1,4 milijuna manje nezaposlenih među mladima u EU nego što je to bilo 2013.

Međutim, s obzirom na to da je nezaposlenost još uvijek vrlo visoka, Vijeće je odobrilo 7. ožujka 2017. plan financiranja koji uključuje dodatni iznos od 1,2 milijarde eura za YEI nakon čega je Europski parlament 5. travnja 2017. glasovao za reviziju višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) čime je dopušteno dodatno financiranje.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je kroz svoje amandmane u nacrtu mišljenja Odbora za ravnopravnost žena u svojoj ulozi izvjestiteljice u sjeni za Europsku pučku stranku, istaknula kako je ekonomska kriza ostavila dubok trag ne samo na nezaposlenost među mladima, nego i na radne uvjete zaposlenih mladih ljudi, ali i na cjelokupnu demografsku situaciju, životne uvjete kao i pristup obrazovanju i usavršavanju. Također, zastupnica je istaknula da se problemu nezaposlenosti mora pristupiti pojedinačno u svakoj državi članici, napominjući kako nema identičnog rješenja za sve jer se ne polazi od identičnih situacija te je potrebno pristupiti krojenju politika koje će biti prilagođene potrebama svake države članice zasebno.

„Prema posljednjoj analizi situacije u Hrvatskoj, objavljenoj u kolovozu 2017., Hrvatska je treća po redu s najvećom stopom nezaposlenosti među mladima u EU,“ rekla je Petir te istaknula da ključnu ulogu po tom pitanju treba imati Vlada koja je dužna stvoriti prijateljsku klimu za mlade poduzetnike, ali i za poticanje preraspodjele obiteljskih odgovornosti među bračnim partnerima te lakši povratak mladih majki na tržište rada nakon porodiljinih i drugih dopusta. „Nepravilni uvjeti zapošljavanja ili neprijavljivanje nezaposlenosti mladih žena u ruralnim područjima čine statističke podatke nepreciznima i stvaraju nejednakost u mirovinama.

Ova praksa, uzročno posljedičnim vezama, negativno utječe na cijelo društvo, a posebno na dobrobit žena, kako po pitanju socijalnog osiguranja tako i na mogućnosti promjene karijere ili zapošljavanja općenito,“ rekla je Petir.

„Pozivam zemlje članice da podupru uključivanje svih mladih ljudi u ovu Inicijativu, a posebice djevojaka i mladih žena u ruralnim područjima, usredotočujući se na one s nižim obrazovnim ili stručnim razinama, kako bi se spriječila njihova marginalizacija jer su studije pokazale da su mladi u ruralnim sredinama manje informirani o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju,“ zaključila je Petir te je rekla da se države članice trebaju dodatno angažirati u osiguranju programa, obuka i obrazovanja koje će potaknuti informatičku osposobljenost i digitalne vještine mladih ljudi, posebice žena i onih koji žive u ruralnim ili udaljenim područjima, kako bi im pomogli ostvariti dugoročnu, održivu gospodarsku neovisnost te postali aktivni stvaratelji radnih mjesta umjesto pasivni primatelji kratkoročne pomoći.

„Iako je prema službenim podacima broj mladih nezaposlenih u Hrvatskoj pao s 42,1% u 2012. godini na 31,1% u 2016. godini, ta je brojka i dalje jedna od najviših u Europi, a uzevši u obzir konstanto iseljavanje mladih ih Hrvatske, koju je u posljednjih nekoliko godina napustilo gotovo 80 000 mladih ljudi pravo je pitanje koliko su ti podaci relevantni, no sasvim je jasno da je poduzimanje daljnjih mjera od ključne važnosti kako bi mladi ljudi ostali u Hrvatskoj što ovisi o tome hoće li imati posao i osigurati si egzistenciju“, smatra Petir.

Komentirajte prvi

New Report

Close