Tvrtka registrirana u Velikoj Britaniji ispostavila je hrvatskoj Poreznoj upravi račun za povrat PDV-a za usluge za koje su provjere upućivale da su nepostojeće. Prvotne sumnje u to da se vjerojatno radi o poreznoj prijevari, pak, više-manje su i otklonjene kad je britanska tvrtka manjak dokaza o obavljenim uslugama objasnila tvrdnjom da su im računi – izgorjeli u požaru. Taj nedavni primjer jedan je od oblika poreznih prijevara na PDV-u koji se događaju u prekograničnoj trgovini.

Te su prijevare, ali i potreba da se sustav PDV-a u Europskoj uniji općenito prilagođava razvoju poslovnog sektora, digitalnog gospodarstva i e-trgovine Europskoj komisiji bili jedan od motiva za donošenje akcijskog plana za modernizaciju sustava PDV-a u EU. Predstavljajući jučer mjere za modernizaciju PDV-a u sklopu tog akcijskog plana u Komisiji su istaknuli kako se godišnje na razini EU samo kroz prijevare u prekograničnoj trgovini godišnje izgubi gotovo 50 milijardi eura prihoda od PDV-a. Ukupni je raskorak između "teoretske obveze" ili očekivanog prihoda od PDV-a i prihoda koji se u stvarnosti uspije naplatiti u državama članicama i višestruko veći.

U Komisiji, naime, procjenjuju da je on za 2013. kao posljednju godinu za koju postoje objedinjeni podaci, iznosio gotovo 170 milijardi eura. Budući da je i na razini Unije PDV prepoznat kao jedan od najpogodnijih oblika oporezivanja za ostvarivanje rasta, njezinim je članicama taj porez u 2014. donio bilijun eura (oko sedam posto BDP-a), a to znači da se u odnosu na potencijalne obveze izgubi tj. ne uspije naplatiti 13,9 posto. Ako je suditi prema računicama Državnog zavoda za statistiku, koji je u nas zadužen za tu vrstu analiza, našim poreznicima pobjegne ipak manje PDV-a nego što je slučaj s prosjekom u EU.  Kod nas, naime, taj jaz iznosi oko 12 posto. "U 2013. godini kod nas su teoretske obveze po osnovi PDV-a iznosile 45,7 milijardi kuna, a naplaćeno je 40,2 milijarde ili 5,5 milijardi kuna manje", kaže Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.

Premda svaka osma kuna nenaplaćene "teoretske" obveze nije malo, hrvatska je prema tom pokazatelju ispod europskog medijana. Usporedbe radi, u Rumunjskoj jaz premašuje 40 posto, u Slovačkoj i Grčkoj je na razini 34-35 posto. S druge strane, u susjednoj Sloveniji raskorak potencijalnih, odnosno očekivanih i ostvarenih prihoda manji od 6 posto, a u Švedskoj ili Nizozemskoj čak ispod pet posto. Promatra li se trend, u Hrvatskoj je 2011. taj jaz iznoso 15 posto, što znači da napori poreznika prema poboljšanju naplate i sprečavanju utaja ipak daju rezultata. Kako je u Hrvatskoj prihod od PDV-a razmjerno i jači proračunski oslonac nego što je to slučaj kod većine ostalih članica, u nas veći dio tih poreznih gubitaka, oko 75 posto, dolazi u sektoru stanovništva, dok se 25 posto pripisuje onima vezanim uz poslovni sektor.

Domaće tvrtke u svojim bilancama imaju iskazano oko 120 milijardi kuna poreznih gubitaka i dio toga zasigurno se može pripisati prijevarama, ali u korporativnom sektoru ipak je izglednije da su one u većoj mjeri koncentrirane nna drugim vrstama poreza. S obzirom na međustope, odnosno povlaštene niže stope PDV-a za razne kategorije proizvoda i usluga koje postoje uz opću 25-postotnu stopu PDV-a, u Hrvatskoj osnovica PDV-a (ponderirano) iznosi 16,6 posto, upozorava Krištof. Ta osnovica odražava svjesnu odluku politike da se kroz sustav poreznih olakšica odrekne dijela prihoda od PDV-a, a u našem slučaju ona implicita takozvani "politički jaz" na razini 35 posto.

Drugim riječima, uz 25 postotnu stopu PDV-a "idealni porezni prihod" iznosio bi 70,2 milijarde, a ne 45,7 koliko implicira osnovica koja uključuje i opću i niže međustope, objašnjava. Kad su posrijedi međustope, akcijski plan Europske komisije ide u smjeru fleksibilnijeg utvrđivanja proizvoda i usluga na koje će se one primjenjivati, ali usporedo s tim bi se uspostavio mehanizam preispitivanja i zaštite konkrencije.  To je za mnoge članice i jedna od značajnijih novosti koje se pripremaju. A među hitnim mjerama koje bi se mogle početi primjenjivati i uz postojeće zakone i pravila, Komisija najavljuje da će predložiti mjere za unaprjeđenje razmjene informacija o prijevarama, metodama i dobroj praksi u području PDV-a.