'Hrvati ne znaju što bi tražili i gdje za to tražiti novac'

U EK kažu da nema prepreka da se i nizinska pruga Rijeka-Zagreb prijavi za financiranje iz EU/Goran Kovačić/PIXSELL U EK kažu da nema prepreka da se i nizinska pruga Rijeka-Zagreb prijavi za financiranje iz EU/Goran Kovačić/PIXSELL

Visoki dužnosnici ističu da bi hrvatska praksa s kašnjenjem i neispunjavanjem EU pravila mogla biti problem.

Europska unija je Hrvatskoj u tekućoj financijskoj perspektivi (2013.-2017.) namijenila oko 100 milijardi kuna, no pitanje je koliko će toga biti iskorišteno.

Osim poljoprivrede, najizdašniji su fondovi iz kojih se financiraju prometni i energetski projekti. Kako se doznaje iz Glavne uprave za mobilnost i promet, kojoj je na čelu povjerenica Slovenka Violeta Bulc, a naša Maja Bakran Marcich kao zamjenica glavnog direktora najviše nepolitički pozicioniran Hrvat u EU, većina novca iz ovog segmenta je planirano za željeznički promet, dok će ostali dobiti mrvice.  

Naravno, Hrvatska planira veliku obnovu pruga ukupne vrijednosti gotovo tri milijarde kuna, no pitanje je koliko će se toga realizirati.  U Bruxellesu ne vide prepreku niti da Hrvatska aplicira za megaprojekt nizinske pruge Rijeka-Zagreb jer ističu da je sličnih projekata teških više milijardi eura već bilo, a posebno ističu primjer Slovenije te baltičkih zemalja. No, upozoravaju da je potrebno upregnuti sve domaće kapacitete, javne i privatne,  konstantno raditi na projektu, postavljati prava pitanja i ispravljati greške.

"Portugalci, Slovenci i Finci, za primjer, znaju što traže te gdje treba tražiti novac i informacije. S Hrvatima to nije slučaj jer, dok je Europa fokusirana na jedne teme, u Hrvatskoj je fokus na nečem sasvim drugom", kazala nam je visoki dužnosnici Europske komisije.

Za primjer navode Pelješki most i hajku koja se digla zbog političke akcije BiH. "Naravno da se u Bruxellesu prati situacija oko toga nesporazuma. No, bojim se da bi puno veći problem od BiH za Pelješki most mogla biti hrvatska praksa s kašnjenjem, zaobilaženjem i neispunjavanjem EU pravila. U Hrvatskoj je običaj da se otvara šampanjac kad EU odobri financiranje nekog projekta, no činjenica je da čitav posao završava tek nekoliko godina po završetku projekta kad EU revizori pročešljaju svu dokumentaciju i odobre finalne isplate", kažu u Upravi za promet EU.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve