U Hrvatskoj je krajem lipnja bilo 8,8 milijuna kreditnih i debitnih kartica, što je u odnosu na lipanj prošle godine porast za 1,2 posto, a i dalje je osnovno obilježje tržišta da najveći dio, 77 posto, čine debitne kartice banaka, rečeno je u ponedjeljak na otvaranju 17. međunarodne konferenciju o tehnologijama, normama i primjeni kartica i uređaja u financijskim, trgovačkim i drugim djelatnostima SmartCard 2016.

Po riječima Vanje Dominović iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), u istom razdoblju broj bankomata povećan je za 4 posto, a POS terminala za 2 posto.  

Zrinka Petroci iz Direkcije za nadzor platnog prometa Hrvatske narodne banke (HNB), navela je da je u Hrvatskoj potkraj 2015. bilo 4418 bankomata, od kojih najviše, s obzirom na broj stanovnika, u Istri, te ukupno 103.404 POS uređaja.

Na kraju prošle godine više od 3,3 milijuna građana Hrvatske ili 79 posto imalo je barem jednu platnu karticu, a 52 posto građana isključivo debitnu platnu karticu. Beskontaktnih platnih kartica je bilo 19 posto, a njihov broj povećan je za 6,8 posto.

Petroci je napomenula da ima puno platnih kartica koje se ne koriste za obavljanje platnih transakcija (barem jedna transakcija na godinu) pa se tako koristilo oko 51 posto od svih platnih kartica, oko 44 posto ih se uopće nije koristilo, dok ih je oko 5 posto blokirano iz raznih razloga.

Ukupni broj platnih transakcija povećao se potkraj 2015. u odnosu na godinu prije za 7 posto, vrijednost transakcija povećala se za 4,7 posto, a po jednoj korištenoj platnoj kartici prosječno je mjesečno bilo obavljeno 7 transakcija.

Po iznijetim podacima o potrošnji putem kartica, Hrvati troše prije svega za kupovinu roba i usluga, 63 posto, a zatim za podizanje gotovine, 28 posto. Kod vrijednosni transakcija, pak, manji dio, 35 posto, otpada na kupovinu roba i usluga, dok se 58 posto odnosi na podizanje gotovog novca. Kupuje se najviše putem debitne kartice, 63 posto, a povećava se kupnja s funkcijom obročne otplate.

U Hrvatskoj je potkraj prošle godine bilo 35.647 poslovnih subjekata kod kojih je moguće plaćati platnom karticom, odnosno 11 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata. Samo kupovinu internetom, bez POS uređaja, ima njih 658.

Zrinka Petroci naglasila je da se analizom prati uglavnom bezgotovinski platni promet, a da se u manjem dijelu prati i gotovinski platni promet, koji se odnosi na podizanje i polaganje gotovog novca na račune, samo kod kreditnih institucija. Kazala je da se iz dobivenih podataka iz procesa fiskalizacije vidi da se gotovina i dalje prvenstveno koristi u Hrvatskoj. 

Na ovogodišnjoj konferencija SmartCard, koja se održava do 28. rujna, biti će predstavljeni najnoviji trendovi u području kartica, bankomata i EFT POS terminala, mobilnih plaćanja, samoposlužnih kioska i uređaja, odnosno trendovi u području primjene pametnih kartica u različitim djelatnostima, s posebnim naglaskom na sigurnost. Najavljene su i panel rasprave o beskontaktnim karticama i plaćanju te o SEPA (Single Euro Payments Area) projektu uspostave jedinstvenog sustava platnog prometa.