Nakon prilično razočaravajućeg prvog kruga upisa novih dionica Petrokemije, zaključena prije nešto više od mjesec dana, danas istječe i rok upisa za drugi od ukupno predviđena tri kruga.

Od procijenjenih 1,6 milijardi kuna kapitalne injekcije koju bi u okviru višegodišnjeg plana restrukturiranja trebalo osigurati Petrokemiji u iduće tri-četiri godine, u ovoj fazi u Vladi su ciljali na oko pola milijarde kuna. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je, kako nesužbeno doznajemo iz izvoza bliskih tom resoru, u ponedjeljak upriličio i sastanak na temu Petrokemija. No, glavni povod tome, čini se, nije bila dokapitalizacija kutinske kompanije već činjenica da je u petak upala – u blokadu računa.Blokadu je, kako doznajemo, aktiviranjem instrumenata osiguranja kredita naložila Hrvatska poštanska banka, ali je nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva postignut dogovor za skidanje blokade. Na upit Petrokemiji o tom problemu se nisu željeli očitovati. Komentirali su tek pitanja o tijeku dokapitalizacije, i to načelno. U HPB-u su nam pak potvrdili informaciju o blokadi računa i pojasnili razloge zbog kojih su se odlučili na taj korak.

Posrijedi je kredit Petrokemije koji je dospio 30. lipnja ove godine, a koji banka nije prolongirala. "Banka se, nakon dospijeća duga Petrokemije, uključila u pronalaženje sporazumnog rješenja koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Kako zajedničko rješenje nije postignuto,  anka je bila prisiljena aktivirati instrumente osiguranja. Tek nakon toga Petrokemija i HPB pronašli su zajedničko rješenje te dogovorili naplatu potraživanja kroz prodaju kolaterala", ističu u odgovoru, sugerirajući da je rješenje dogovoreno nakon što je sve aktere okupio ministar Vrdoljak. Na kraju su se strane očito usuglasile oko načina naplate kolaterala koji su u banci već otprije nudili, ali je vodstvo kutinske kompanije pod kontrolom države valjda računalo s činjenicom da je na drugoj strani ipak državna banka. No, kad su u pitanju krediti poslovnih banaka, njihova naplata, klasifikacija i pokrivanje rizika, stvari se ne mogu svesti tek na pitanje dobre volje.

Za banke je to i pitanje troškova rezervacija, oko kojih je HNB  osjetno – a prema ocjenama banaka previše – zaoštrio politiku. Tako je, navodno, i odluka banke da aktivira postojeće instrumente osiguranja kredita Petrokemiji u uskoj vezi s različitim gledanjem HPB-a i središnje banke na nadoknadivost tog kredita, a time i na pitanje potrebe izdvajnja rezervacija. Prema neslužbenim tumačenjima, u HNB-u nisu dijelili stav HPB-a da je pravo zaloga na zalihama umjetnog gnojiva kao lako utržive (i burzovne) robe zadovoljavajuće jamstvo naplate kredita od Petrokemije. Slijedom toga od banke su tražili izdvajanje značajna iznosa rezervacija po osnovi izloženosti kutinskoj petrokemijskoj kompaniji. U banci su na kraju aktiviranjem zadužnice odlučili dokazati da naplata kredita s obzirom na kolaterale i plan restrukturiranja iza kojega je stala i Vlada, nije upitna te da HNB-ovi zahtjevi nemaju osnove.  

Kako god bilo, sad je očito usuglašen model naplate kolaterala kojim banka eliminira problem sukoba s HNB-om oko Petrokemije, a Petrokemija je riješila problem blokade računa. Za kutinsku kompaniju, međutim, problem nužnosti oveće kapitalne injekcije i temeljitog restrukturiranja želi li osigurati dugoročni opstanak još dugo će biti aktualan. Za početak, predstojeću rundu povećanja kapitala očito će u najvećoj mjeri "iznijeti" država. Na tom su tragu, uostalom, bile i srpanjske odluke Vlade i CERP-a o prodaji dijela državnog portfelja u dionicama Končara, Luke Ploče i HT-a. Realizacija prodaje paketa tih dionica predviđena je putem javne dražbe na burzi, no CERP-u je za potrebe dokapitalizacije Petrokemije osigurana i premosnica zahvaljujući kojoj i prije tih dražbi može namaknuti novac za dokapitalizaciju.

U tu svrhu mogle bi mu poslužiti suglasnosti za sklapanje repo aranžmana, odnosno kreditno zaduženje. Dan uoči isteka drugog kruga upisa novih dionica u Petrokemiji s tim u vezi samo načelno podsjećaju da su "21. kolovoza objavili Javni poziv za upis dionica u II. krugu povećanja temeljnog kapitala te da upis dionica traje do 27. kolovoza u 14 sati, nakon čega će Uprava i Nadzorni odbor utvrditi rezultate upisa". Ne želeći komentirati ni očekuje li se da će država već u ovom koraku upisati veću količinu dionica nego što je to bio slučaj u prvom krugu, odgovorili su nam tek da će "sve relevantne informacije objaviti po završetku drugog kruga upisa".Po završetku prvoga, nažalost, nisu se baš imali čime pohvaliti.

Postojeći dioničari, kojima je bio namijenjen prvi krug i uz raspon cijene od 30 do 100 kuna ponuđeno "najviše" 16,6 milijuna dionica upisali su i uplatili samo 434.733 dionice. Mirovinski fondovi, tj. tri od njih koji su iza državnog DUUDI-ja najveći dioničari Petrokemije, državi su prepustili da u ovoj rundi povećanja kapitala preuzme glavnu ulogu. Za njihov ukus zasad su izloženi sasvim dovoljno, pogotovo s obzirom na to da još uvijek nisu do kraja riješeni ključni rizici, od pitanja cijene  plina do drugih troškova.