Poglavlje veoma žučljive komunikacije između Vlade i banaka, za kojega su teške riječi ponajprije razmjenjivali ministar financija Slavko Linić i vodstvo Hrvatske udruge banaka kao glasa bankara, završena je.
Kompromisom oko Zakona o potrošačkom kreditiranju u dijelu kojim se definira olakšanje tereta za korisnike stambenih kreidita u švicarskim francima zakopana je 'ratna sjekira', a već u ponedjeljak bi se ministar i vodeći bankari trebali naći posve drukčijim povodom, i to na inicijativu središnje banke.Guverner HNB-a Boris Vujčić za početak idućeg tjedna sazvao je sastanak s bankarima i ministrom financija na kojemu bi se trebao predstaviti novi model poticaja kreditne ekspanzije kroz jeftin(ij)e kredite poduzetništvu. On se već mjesecima krčka na Trgu burze, a o njemu je konzultirana i Europska centralna banka. Od početka krize to je već četvrti pokušaj osmišljavanja programa koji bi trebao ohrabriti poduzetnike na investicijske projekte i banke na rast kreditiranja. Program kreditiranja razvoja gospodarstva (PRG) koji je Vlada inicirala prošle godine kao modificirane verzije programa bivše Vlade, takozvani modela A i A+, nije ispao 'treća sreća'. Hoće li novi plan biti uspješniji?
Guverner Vujčić uporno skriva detalje tog plana. Tako se i ovih dana iz središnje banke moglo čuti tek da se program još dorađuje, ali da će se u odnosu na dosadašnje modele nastojati otkloniti zamijećene slabosti, čime bi se, nadaju se, mogla ohrabriti potražnja za dugoročnim investicijskim kreditima. Dio oslobođenog novca banke su dosad koristile u druge svrhe, što ubuduće neće biti moguće. Guverner je signalizirao da se ovaj put kreditni potencijal za novi program neće osigurati oslobađanjem likvidnosti kroz klasično otpuštanje obvezne pričuve banaka, pa se tako ni veličina tog programa neće unaprijed definirati. Bankama će se, dakle, na raspolaganje staviti (uz "nultu kamatu") onoliko novca koliko žele plasirati kroz kredite koji bi s obzirom na "izvor financiranja" trebali biti povoljniji od tržišnih. "Bankama će se ponuditi besplatna lova, ako imaju ideju što s njim", neslužbeno je ovih dana o programu rekao izvor iz HNB-a.
Budući da se naglašava kako se novim planom otklanjaju slabosti dosadašnjih, "ideja" očito podrazumijeva jasnije adresiranje investicijskih projekata. Međutim, poduzetnici već duže vrijeme pokazuju kronični manjak samopuzdanja kad su posrijedi investicije, a bankari kažu da nedostatku takve potražnje ni danas nije glavni razlog cijena kredita. Ukupno gledajući, problem domaćeg korporativnog sektora je velika zaduženost. Dug tzv. nefinancijskih poduzeća, računajući i domaći i vanjski, danas iznosi oko 82 posto BDP-a, što je, kako kaže jedan bankar "puno previše" za stupanj razvoja našeg poslovnog sektora. "Bojim se da velik dio domaćih poduzetnika trenutno mnogo jaču motivaciju ima za bavljenje predstečajevima u kojima su prepoznali priliku da im se otpiše dio dugova", dodaje naš sugovornik, izražavajući sumnju da će i najnoviji pokušaj buđenja zamrle kreditne aktivnosti biti znatno većeg dometa. "Da HNB ulije i 10 milijardi kuna kroz banke, bojim se da bi ih teško plasirale zbog rizika i propisa regulatora", ističe drugi bankar. Doduše, i u HNB-u ponavljaju da ne treba očekivati ništa spektakularno.
.No, sve što bi moglo barem malo potaknuti investicije i kreditnu aktivnost smatraju vrijednim pokušaja. Potencijalnu potražnju za kreditima iz novog programa u HNB-u vide prije svega u kategoriji malih i srednjih poduzeća, nekih novijih i mlađih imena na listama izvoznika, a ne u pacijentima predstečajnih nagodbi. Kako potaknuti potencijal SME-a enigma je koja muči i niz drugih europskih zemalja, a u potrazi za odgovorima je, poput naše, i Europska centralna banka. Što se tiče dosadašnjih pokušaja, dovoljno je reći da je početkom ovog tjedna HBOR bankama vratio gotovo 920 milijuna kuna kredita koji su mu na ime njegove kvote u modelu A+ odobrile banke, ali su ostale neiskorištene. U bankarskim krugovima tvrdi se da stvari slabo idu i s modelom PRG koji je nasljedio A+. Klijenti su se, kažu, uglavnom o njemu raspitivali ciljajući na mogućnosti refinanciranja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.HNB će u nekoj dalekoj budućnosti otkriti kako su oni Hrvatska narodna banka i tzv. regulator.
Nevjerovatno svi misle da su banke jedine krive za probleme u društvu. I točno je da su u mnogim slučajevima one krivo procijenile rizike, pa ipak ne može se izostaviti odgovornost dužnika zbog neodgovornosti, nesposobnost, prijevare i propasti.
To im banke nisu krive.
Zar je banka kriva što su političari pokrali i uništili novac koji su im banke dale kroz kupnju državnih obveznica?
Da se mene pita država ne bi dobila ni lipe, pa neka onda Linić i Milanović objašanjavaju penzićima zašto ne mogu isplatiti mirovine ili plaće.
Ista stvar je s rajom koja je dizala kredite, da samo znate koliko ih je diglo viši iznos kredita nego što im je trebao npr za kupnju stana ili automobila?
Tko je za to kriv?
Zar su domaće banke krive što je tečaj chf narastao? Jeste li vi genijalci ulagači to znali? Niste jel da? A banke su to kao znale.
Ako to mislite onda jako precjenjujete banke i ljude koji tamo rade.
Je li ti znao HNB? Nije, i oni su dali samo deklarativnu izjavu da je tečaj chf volatilniji od tečaja eura.
A što ćemo sad, sad je i tečaj eura postao malo volatilniji. Tko je tome kriv?
Jfact
Odličan komentar, doista!
Ali ako se smijem nadovezati, ponašanje bankara će se brzo promijeniti. Naime, banke u Hrvaskoj žive od kreditiranja stanovništva i trgovanja državnim papirima a ne od kreditiranja privrede ili investment bankinga.
Sada samo pogledajte malo u budućnost: zadnje obveznice su imale prinos preko 6%. Postoji statistika koliko vremena prođe dok prinos na takve obveznice prijeđe i 6.5% a nakon toga i 7% (neovisno o konketnoj državi). Dakle i Hrvatska uskoro više neće moći prodavati svoje obveznice na otvorenom tržištu i morat će zaraži pomoć i refinanciranje svoh duga.
Nakon toga, prinosi će pojuriti uvis jer će cijena svih njenih obveznica drastično pasti.
A to znači velike “rupe” u bilancama banaka. Dakle bit će otpisivanja – itekako!Većina naših bankara vjerojatno ne računa da po novom – prije pomoći države i angažmana novca poreznih obveznika – na red dolaze vlasnici banaka (dioničari) i njihovi vjerovnici.
jfact vrhusnki komentar
Uključite se u raspravu