Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvoj su polovici ove godine iznosila 2,17 milijardi eura, no najveći se dio tog iznosa, 1,48 milijardi eura odnosi na kružna izravna ulaganja registrirana u lipnju ove godine, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Bez tog iznosa kružnog izravnog ulaganja, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom polugodištu ove godine iznose 689,9 milijuna eura, što je oko 86 milijuna eura više nego u prvoj polovici prošle godine.

"Kretanja na osnovi izravnih ulaganja u drugom tromjesečju 2014. obilježilo je kružno izravno ulaganje, koje utječe na povećanje sredstava i obveza za isti iznos (1,5 milijardi eura). Osim toga, nova vlasnička ulaganja u Hrvatsku uglavnom su ostvarena u djelatnostima trgovine na malo i poslovanja s nekretninama", naveli su analitičari središnje banke u nedavno objavljenoj informaciji o gospodarskim kretanjima.

Naime, statistika HNB-a o izravnim stranim ulaganjima uključuju i kružna izravna ulaganja (round tripping), koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera – u Hrvatsku i inozemstvo, za isti iznos. Ta je vrsta izravnih ulaganja u Hrvatskoj evidentirana u prosincu 2008. (825,7 milijuna eura), kolovozu 2009. (666,5 milijuna eura), prosincu 2010. (minus 618,6 milijuna eura) i u lipnju ove godine (1,48 milijardi eura), napominje se u statistici HNB-a.

Prema detaljnijim obrazloženjima HNB-a iz Biltena (broj 154 iz prosinca 2009.), pojmom kružnih ulaganja opisuje se transakcija kojom se ulaganja u poduzeće izvršavaju preko u tu svrhu osnovane pravne osobe u drugoj zemlji.

"Takav način ulaganja u financijskim krugovima nije rijedak, a primjenjuje se najčešće zbog povoljnijeg poreznog tretmana, lakšeg pristupa financijskim uslugama te zbog drugih poslovnih ili političkih razloga", navodi se u objašnjenjima HNB-a, uz napomenu kako su kružna ulaganja uobičajena i vrlo raširena pojava u zemljama poput Nizozemske, Luksemburga i Mađarske.

I statistika HNB-a o izravnim ulaganjima u Hrvatsku u prvom polugodištu ove godine potvrđuju da je kod kružnog ulaganja riječ o Nizozemskoj, a kod djelatnosti radi se o ostalim poslovnim djelatnostima.

Iz središnje banke na upit o kružom izravnom ulaganju registriranom u lipnju ove godine odgovaraju kako ne mogu govoriti o pojedinačnim slučajevima.

Kratki pregled pak najvažnijih informacija u lipnju pokazuje da je u tom mjesecu obavljena transakcija Agrokorovog preuzimanja Mercatora.

Naime, Agrokor je u lipnju preuzeo 53,12 posto dionica Mercatora, a u srpnju je objavio ponudu za preuzimanje preostalih dionica i u toj objavi naveo kako je Agrokor Investments B.V., društvo s ograničenom odgovornošću, koje je ustanovljeno i djeluje prema zakonu Nizozemske, definirano kao osoba koja djeluje usklađeno s društvom Agrokor, kao preuzimateljem, s tim da Agrokor Investments nije preuzimatelj prema ponudi za preuzimanje.

Po preliminarnim podacima HNB-a, u prvoj polovici ove godine po iznosu izravnih inozemnih ulaganja među državama prednjači Nizozemska s iznosom od 2,8 milijardi eura, a slijedi Austrija s 156,3 milijuna eura. Među zemljama kod kojih se pak bilježi odljev ulaganja je Njemačka s odljevom u iznosu od 825,7 milijuna eura.

Po djelatnostima najveći se iznos ulaganja odnosi na ostale poslovne djelatnosti od čak 1,8 milijardi eura, a slijede trgovina na malo s iznosom od 84,1 milijun eura i građevinarstvo s 83,5 milijuna eura.