Udio geotermalnih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu manji je od 0,4 posto. Cilj je do 2010. postići udio od jedan posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije. Premda se ta brojka doima malom, iskorištavanje geotermalne energije u svijetskim razmjerima razvijeno je do tolike mjere da od nje žive manji gradovi. U Hrvatskoj se pak, izvori geotermalnih voda još uglavnom koriste za toplice. Ipak, poskupljenje nafte, ali i sve strože ekološke norme koje nam nameće EU dovele su do planiranja geotermalnih elektrana i na našim prostorima. U Hrvatskoj je, slaže se struka, potencijal geotermalne energije velik, no ona se za proizvodnju električne energije još ne primjenjuje zbog skupoće. “Najveći je problem obnovljivih izvora što je njihovo iskorištavanje još skuplje od iskorištavanja fosilnih i nuklearnih goriva, pogotovo za proizvodnju električne energije”, kaže pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo Željko Tomšić. U Hrvatskoj za sada postoji nekoliko istraženih izvora na kojima je temperatura između 120 i 170 stupnjeva Celzijevih, te dvadesetak od 90 do 65 stupnjeva, od čega je nekoliko i na području Zagreba. A upravo o smještaju, objašnjava struka, izravno ovise mogućnosti i namjene korištenja izvora jer je za potpuno iskorištavanje izvora potrebno zaokružiti cijeli proizvodni proces.

Prateći projekti
“Iskorištavanje geotermalnih izvora je složeno zbog toga što ono mora uključiti ne samo energetsko postrojenje, nego i cijeli gospodarski lanac iza toga”, objašnjavaju u Energetskom institutu “Hrvoje Požar”. U iskorištavanje geotermalne energije nedavno se uključio i HEP, te inicirao gradnju dva pilot-projekta u Općini Legrad i Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Premda elektrane neće biti velike snage, u HEP-u ističu da pri iskorištavanju geotermalnih voda nije važna samo proizvodnja električne energije. “Geotermalna elektrana je čelni objekt u lancu korištenja geotermalne energije koji u tehnološkom i ekonomskom smislu uvjetuje uspješnost cijelog programa korištenja geotermalne energije. Iza elektrane dolazi još nekoliko projekata korištenja, kao sušara voća i povrća koja bi bila u funkciji proizvodnje prehrambene industrije, zatim uzgoj povrća i cvijeća u plastenicima pa uzgoj slatkovodne ribe, a tek tada i toplice”, navodi savjetnik predsjednika Uprave HEP-a Nikola Bruketa. Iako za Veliku Ciglenu detalji još nisu izrađeni jer će studija biti gotova u travnju, iz prethodnih se studija zna da bi geotermalna elektrana kraj Bjelovara u prvoj fazi imala neto snagu 4 MW. Koliku će snagu imati u drugoj fazi, kazat će studija u proljeće. S druge strane, studija je dovršena za elektranu na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak u Općini Legrad, kao i njene prateće aktivnosti. Program gospodarske uporabe geotermalne energije za tu lokaciju izradio je Ekonomski fakultet u Zagrebu. Prema programu, projekt bi sadržavao proizvodnju i distribuciju transformiranih oblika energije i geotermalne elektrane, industrijsku proizvodnju – sušaru, proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima, proizvodnju ukrasnoga bilja, koncept akvakulture na području zahvata te program i koncepciju turističkog razvitka kompleksa. Prva faza gradnje projekta stajala bi oko 500, a druga oko 970 milijuna kuna. Od toga bi najveća ulaganja otpala na Inu i HEP. Obveza Ine bila bi ulaganje u bušotine (u prvoj fazi omogućavanje crpljenja 70 litara vode u sekundi iz postojeće proizvodne i utisne bušotine s uronjenom pumpom; u drugoj 300 litara u sekundi iz tri proizvodne i tri utisne bušotine s uronjenim pumpama), a HEP ulaganje u elektranu i sustav distribucije topline (u prvoj fazi gradnja agregata snage 2 MW, a u drugoj dva agregata po 4 MW), te bi po svršetku projekta Lunjkovec – Kutnjak imao elektranu ukupne snage 10 MW. Na lokaciji Velika Ciglena neto snaga elektrane bila bi u prvoj fazi oko 4 MW, a u drugoj nije poznata jer studija nije dovršena.

Zanimljivo ulagačima
U HEP-u se nadaju da će se u projekte više uključiti privatni investitori, kojima cijela priča može biti zanimljivo područje za ulaganje. Da je zaista tako, potvrđuju u Agrokoru, gdje su izračunali da bi im upotreba geotermalnih izvora za proizvodnju smanjila troškove uzgoja voća i povrća za 30 posto, a Koestlin bi imao čak 50 posto manje troškove sušenja keksa. Interes za korištenje geotermalne energije pokazala je i Podravka. Inače, za iskorištavanje geotermalnih izvora treba tražiti rudarsku koncesiju, kao i za istraživanje drugih mineralnih sirovina. Ipak, drži struka, za potpuno zaživljavanje projekta geotermalnih voda u Hrvatskoj presudne će biti potpore Ministarstva gospodarstva, koje su različite za svaki oblik obnovljivih izvora energije. “Poticaj za iskorištavanje energije vjetra bit će najmanji te će iznositi 61 lipu po kilovatsatu, dok je usporedbe radi prosječna cijena prodane električne energije oko 56 lipa po kilovatsatu. Što se geotermalne energije tiče, ona je skuplja zbog složenosti postrojenja i njihova malog broja u svijetu pa će državni poticaj za njenu proizvodnju iznositi oko 1,25 kuna po kilovatsatu”, predviđa Tomšić. Da bi se postigao Vladin cilj da do 2010. godine imamo 5,8 posto proizvodnje električne energije iz novih obnovljivih izvora, moraju se donijeti i podzakonski akti koji će stvoriti sustav potpora. Važno je to i za zadovoljavanje ekoloških normi, te postizanja sklada s ekološkom regulativom Europske Unije (Green Paper) koja upotrebom obnovljivih izvora želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. Ako sve prođe sukladno nadanjima, očekivati je da studije neće ostati studije, te da će se prve dvije hrvatske geotermalne elektrane zaživjeti do 2009. godine. Gradnja im, naime, traje dvije godine, a početak radova na oba projekta planira se do konca ove godine.

Prva faza gradnje elektrane Lunjkovec – Kutnjak snage 10 MW stajala bi oko 500, a druga oko 970 milijuna kuna
Na lokaciji Velika Ciglena neto snaga elektrane bila bi u prvoj fazi 4 MW
Oko 1,25 kuna po kilovatsatu državni poticaj za proizvodnju struje iz geotermalnih izvora
Prve dvije geoelektrane trebale bi biti u funkciji do 2009. godine
Uz geotermalne elektrane manji troškovi proizvodnje voća i povrća