"Gruntovnicu selimo iz pravosuđa, a geodetima dajemo puno veće ovlasti"

Povećat ćemo investicije i promet nekretninama te uvesti red u državnu imovinu, najavljuje Kuščević/Jurica Galoić/PIXSELL Povećat ćemo investicije i promet nekretninama te uvesti red u državnu imovinu, najavljuje Kuščević/Jurica Galoić/PIXSELL

Predsjednik HDZ-ova Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, o paketu zakonskih mjerama koje bi uveli, slabim točkama sustava, novim načinima privlačenja investicija...

Pravnik Lovro Kuščević, načelnik u trećem mandatu bračke općine Nerežišća i vijećnik Splitsko-dalmatinske županije, kao predsjednik HDZ-ova Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo u razgovoru za Poslovni dnevnik iznosi glavne novosti iz prostorno-planskih rješenja koje je za najjaču oporbenu stranku izradilo to tijelo.

U medijskim križaljkama Kuščević slovi i kao jedan od kandidata za budućeg ministra graditeljstva ako novu Vladu bude formirao HDZ. Odbijajući te špekulacije u intervjuu nam je predstavio glavne odrednice Programa na kojem je dugo radio tim od 50-ak stručnjaka, a dobio je zeleno svjetlo vodstva HDZ-a.

Što su kritične točke sadašnjeg stanja?
Veliki korak unatrag napravljen je kad su potkraj 2013. na prijedlog Vlade donesena tri nova zakona koja reguliraju ovo područje: Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o inspekciji, umjesto jednog krovnog zakona. Ti zakoni su otežali i poskupili investicijske procese, uveli pravnu nesigurnost i centralizirali sustav prostornog planiranja. Loš  je potez osnivanje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koja loše radi svoj posao. Ustroj i princip rada Agencije je promašen, a zaposleno je stotinjak novih ljudi na državnom proračunu koji su riješili tek oko 30% izuzetih predmeta. Samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji izuzeto je 7000 predmeta, a riješeno samo oko 900! Zar nije bolje za trajanja legalizacije pojačati urede na terenu koji imaju daleko bolji prosjek rješavanja predmeta? Oni mogu kvalitetnije i jeftinije provoditi postupke. Nismo usvojili Strategiju razvoja RH: Nacrt je napravljen vrlo loše, što za sobom povlači nepostojanje Prostornog plana RH. Prostorno planiranje je parcijalno i ne postoji mogućnost cjelovitog osmišljavanja prostora, sustav je prespor i skup. Dokaz je i činjenica da je u istraživanju "Doing Business" za 2015. Hrvatska po teškoćama izdavanja akata za gradnju smještena na neslavno 178. mjesto među  189 zemalja.

Zašto je prostorno uređenje i graditeljstvo toliko važno za gospodarstvo?
Gospodarski se razvoj uvelike naslanja na sustav prostornog uređenja i građenja. Većina investicija, bez obzira na vrstu i opseg, u konačnici dolazi u lokalni ured za katastar, u zemljišno knjižni odjel i u ured za graditeljstvo. Sve kad bismo i imali neograničene izvore novca, investiciju nećemo moći realizirati ako nije planirana prostornim planom, ako katastar i zemljišna knjiga nisu uređeni i ne dobijemo li akt za gradnju. Pa i kad se počne s gradnjom, prate nas propisi iz gradnje, nadzorni poslovi... 

Izradili ste cijeli paket novih rješenja, što je glavna misao vodilja?
Dva naša najvrednija resursa su ljudi i prostor, možemo pomiriti interese gospodarskog razvoja s prostornim mogućnostima Hrvatske. Za ilustraciju, novim ćemo prijedlogom Zakona o gradnji omogućiti jednostavniju proceduru za gradnju manjih stambenih, poslovnih i pomoćnih objekata, i to bez akta za gradnju, naravno, uz valjanu projektnu dokumentaciju i usklađenost s prostornim planovima. To će znatno pojeftiniti i ubrzati gradnju ovih objekata čiji su investitori sugrađani koji rješavaju stambeno pitanje ili pokreću manji gospodarski projekt.

Kako konkretno mislite popraviti sadašnje stanje?
Po naputku predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka napravili smo prijedloge najvažnijih zakona iz područja rada našeg Odbora, jednako kao i drugi stranački odbori unutar naše koalicije, i ti prijedlozi spremni su za proceduru u prvih nekoliko sjednica nove Vlade. Svi prijedlozi zakona, u našem slučaju njih 7, rad su vrhunskih stručnjaka koji sudjeluju u radu Odbora, a radi se o 50-ak ovlaštenih inženjera arhitekture, građevine, geodezije, pravnika, građevinskih poduzetnika...  Kod svakog smo prijedloga konzultirali i EU zakonodavstvo te pozitivna rješenja iz pojedenih zemalja EU. 

Koji su najvažniji dijelovi programa?
Najveći zaokret proizlazi iz naše ocjene da zemljišnoknjižne odjele koji se nalaze u Općinskim sudovima treba izdvojiti iz Ministarstva pravosuđa i objediniti ih s Državnom geodetskom upravom u jedinstvenu državnu upravnu organizaciju pod nadležnošću Vlade RH. Tako ćemo dobiti jedno tijelo koje će odlučivati o predmetu, pa neće biti moguće prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu. Kroz jedinstveno tijelo omogućiti će se kvalitetniji nadzor, bolja interakcija sa strankama, razmjena podataka te izdavanje i predavanje dokumentacije digitalnim putem. Sve će to rezultirati boljom kvalitetom prostornih planova, povezivanjem zemljišta s OIB-om, podaci će biti javno dostupni, a spriječit će se zlouporabe. Smanjit će se pritisak na pravosuđe, a povećati investicije i promet nekretninama, te uvesti red u državnu imovinu i imovinu lokalne uprave. Poslovanje će se racionalizirati. 

Što još smatrate da je ključno za učinkovitost sustava?
Potrebno je intenzivirati nove izmjere i sređivanje stanja. Dosad je u taj proces uloženo više od 600 milijuna kuna a za rezultat imamo nešto više o 3 % područja pod novim izmjerama. Cilj je u samom početku obuhvatiti 20-ak posto teritorija koji je već aktivan ili potencijalno atraktivan bilo sa graditeljskog ili poljoprivrednog aspekta, jer se tim izmjerama rješavaju svi podatci vezani za nekretninu: oblik, površina i vlasništvo. Sadašnje stanje je poražavajuće. Istaknuo bih i važnost novog rješenja kojeg vidimo u povezivanju zemljišne čestice s OIB-om vlasnika. Tako će se smanjiti porezne zlouporabe, kao i one u prometu nekretnina, a biti će i manje sudskih sporova.

Koje su još novosti koje bi mogli  osjetiti svi građani?
U punu provedbu stavit ćemo Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita koji se pokazao izuzetno uspješan. Samo u 2011. odobreno je više od 1500 zahtjeva hrvatskim obiteljima, za što je iz proračuna RH utrošeno samo oko 27 milijuna kuna. Zakon je živ, no ne provodi se, dok je s druge strane u okviru POS-a s više državnih poticaja napravljeno puno manje. Za komasaciju poljoprivrednog zemljišta, kao i urbanu komasaciju predviđamo operativne mjere koje se mogu financirati iz EU fondova. Decentralizirat ćemo sustav prostornog planiranja. 

Planirate intervenciju u Zakon o strateškim investicijama?
Jedna od prvih stvari su njegove promjene te vrlo vjerojatno ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost. Sadašnji je zakon toliko otežao strateške investicije da mi se čini kako je bolje i brže ići u redovnu proceduru nego u proceduru po tom zakonu. 

Veće ovlasti inženjerima geodezije, arhitektima...

Koliko bi vremena trebalo za ustroj novog sustava, što je s troškom, te koje intervencije još planirate?

Svi naši zakonski prijedlozi išli bi u Sabor u prvih 100 dana nove vlade. No, da bi novi sustav u primjeni doista brzo postao operativan, omogućit ćemo uspostavljanje određenih djelatnosti s javnim ovlastima za pojedine struke. To će u krakom roku donijeti rezultate, a glavnu ulogu, umjesto spore države, namjeravamo dati ovlaštenim inženjerima geodezije i građevine, te arhitektima, i to na temelju novih pojačanih ovlasti i licencija. Na taj način ubrzat će se određeni geodetski i imovinski poslovi, a rasteretiti postojeći sustav za tisuće predmeta godišnje. Otvorit će se i veliki broj radnih mjesta, i to u realnom sektoru, a ne onih na državnom proračunu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!