Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je u petak kako prve reakcije građana na tzv. 'plan B' za rješenje problema prezaduženosti tvrtki koje upravljaju autocestama i smanjenje javnog duga kroz javnu ponudu dionica tih tvrtki, pokazuju da bi im to bilo prihvatljivo, ali da je prerano govoriti o konačnom rješenju prije no što je Ustavni sud donio odluku o ustavnosti referendumskog pitanja o monetizaciji.

Za slučaj da Ustavni sud odobri referendum o monetizaciji i ako ona propadne na referendumu, Vlada ima i "rezervni plan", odnosno privatizaciju tvrtke za održavanje i naplatu autocesta HAC ONC-a kroz inicijalnu ponudu dionica (IPO).

Po tome scenariju, ARZ bi bio pripojen HAC-u, a potom bi država kroz HAC dala na prodaju 51 posto vlasništva u HAC-ONC-u koje bi ponudila domaćim mirovinskim fondovima, zaposlenicima u HAC-u te građanima.

"Model B je nešto što, čini mi se na prvu reakciju javnosti i građana, pokazuje da bi bio prihvatljiv, prije svega zbog činjenice da bi u takvom modelu sudjelovali mirovinski fondovi. Oni su na neki način predstavnici građana Hrvatske i to bi bila direktna korist, ukoliko autoceste posluju pozitivno, za većinu naših građana", izjavio je Grčić nakon svečanosti predaje aplikacijskih paketa za vodno-komunalne projekte za područja Nove Gradiške te Vodica, Tribunja i Srime u Hrvatskim vodama.

Dodao je i kako "postoji opcija i da se omogući da građani izravno participiraju u takvom modelu po svojoj volji".

"Prve reakcije su pozitivne, vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati, u ovom trenutku je prerano govoriti o konačnom rješenju", rekao je Grčić.

Na novinarski upit, da li bi se eventualni referendum o naftnim bušotinama u Jadranu negativno odrazio na investitore koji se spremaju uložiti novac u Hrvatsku, Grčić je rekao da bi takva reakcija investitora bila logična, ali i da procedura u tom postupku ide svojim tokom te da ne vidi neke veće zapreke.

"Mi smo tu već odradili neke faze, na Vladi su odobrene dozvole za istraživanje ovih nalazišta i sada je u fazi pregovaranje oko ugovora, kao i procjena utjecaja svih ovih potencijalnih eksplatacija na okoliš, prije svega na Jadran i u odgovarajućim rokovima mi držimo da bi mogli potpisati ugovore sa izabranim partnerima", rekao je Grčić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dakle, istaknuo je, "procedura ide svojim tijekom i ja tu ne vidim neke velike zapreke".

No, dodao je, sva takva pitanja, o monetizaciji, zaštiti Jadrana itd., "na određeni način utječu na pogled investitora prema Hrvatskoj".

"To je sasvim logično, no ja se nadam da ćemo mi tu osigurati zaista najviše moguće standarde, koji će onemogućiti bilo kakve negativne utjecaje tih projekata na okoliš, a s druge strane omogućiti Hrvatskoj, našim građanima jednu novu perspektivu. Jer, ako osiguramo nove izvore energije, prije svega plina, a možda i nafte, onda je sigurno da će to poboljšati bitno situaciju u Hrvatskoj, pojeftiniti energente i omogućiti samim tim indirektno i viši standard našim građanima. Imati svoje resurse znači imati nižu cijenu, znači biti više konkurentan, ali i imati bolju uslugu za građane i ja se nadam da će građani percipirati tu poruku i da će podržati ovaj projekt", izjavio je Grčić.

Pritom je podsjetio da na sjeveru Jadrana već postoje eksploatacijska polja, "koja uredno funkcioniraju već godinama, gdje se u partnerstvu Hrvatske i Italije eksploatira plin već dulje vrijeme pa nema nikakvih problema od toga".