Građevinski bum je moguć tek 2015. godine

Autor: Marija Brnić , 20. siječanj 2014. u 12:54
Agencije znaju otkad je obveza certificiranja i od srpnja kada se kažnjava vlasnike mi smo pozvali agencije i upoznali ih s tim/D. Puklavec/PIXSELL

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja govori o energetskom certificiranju, legalizaciji, preuzimanju stanova od banaka te budućnosti građevinskog sektora u Hrvatskoj.

Premda je tek godinu dana na funkciji ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, Anka Mrak Taritaš već je stekla status jednog od najaktivnijih i "konkretnijih" članova koalicijske Vlade Zorana Milanovića. Bilo je i povika na nju, međutim, i tu je pokazala da je kompetentna, pa je brzo ispravljala propust.

Godinu ste počeli dizanjem na noge agencija za promet nekretninama zbog uvođenja kazni i za njih za oglašavanje nekretnina bez energetskog certifikata?
Ma, ne kažnjava se nikoga ni za što. Cijela ta stvar možda je počela iz krivih opcija. Teče već šesta godina kako je uvedeno certificiranje, a četiri godine kako je na snazi obvezno certificiranje. S ulaskom u EU te su obveze dobile i odgovornost, pa se kao i vožnja bez pojasa, počelo kažnjavati. Normalno bi svima trebalo biti da kad nešto kupujete znate što kupujete. Certifikat je, dakle, zaštita kupca.

Agencije ne osporavaju potrebu certifikata, no reagiraju na kažnjavanje jer su o tome informirane netom prije primjene?
Da se i tu razumijemo, agencije znaju otkad je obveza certificiranja i od srpnja kada se kažnjava vlasnike mi smo pozvali agencije i upoznali ih s tim. Zanimalo ih je samo je li ta obveza i za njih. Kad su shvatili da se od tog trenutka ne odnosi na njih, predahnuli su i opustili se. Sigurna sam da će se takva situacija ponoviti i 1. siječnja 2016., kad će se kažnjavati i najam nekretnina bez certifikata jer je uobičajeno da se kod nas sve radi u zadnji čas. No, u ovom slučaju agencije i dalje bez kazne mogu nuditi na prodaju nekretnine bez certifikata na svojim stranicama, ali vlasnici podliježu kaznama.

Jesu li već izrečene kazne zbog necertificiranja?
Još ne. No, primjećujem da se u novinama objavljuju i takve ponude i krenut ćemo s time. No, ponavljam, nije smisao kažnjavanje, nego razvijanje svijesti o važnosti certifikata. A buka koja se podigla rezultat je pobune agencija za sebe, no one su te koje moraju educirati svoje klijente. 

Agencije tvrde da su one najzaslužnije za certificiranje, jer od srpnja nijedan ugovor za koji posreduju nije zaključen bez certifikata?
Nisam imala takav podatak. No, nisu kaznene odredbe nešto što je je provedeno samo u Hrvatskoj. Sve članice EU imaju obvezu certificiranja i kažnjavanja ako se oglašava bez certifikata.

I za agencije?
Naravno. U svim zemljama.

Zašto se certificiranje ne potiče stimulacijom?
To je odličan prijedlog, no to nije predviđeno Direktivom. Nemam ništa protiv da agencije i taj lobi pokrene takvu inicijativu prema EK da se Direktivu usmjeri i u tom pravcu. Mi bismo to podržali.

Koliko je certifikata izdano do sada?
Do Nove godine oko 15.000. Puno je prigovora oko samih certifikata, da su previsoke i neujednačene cijene, da certifikatori različito postupaju u ocjenjivanju. Tvrtke su registrirane za certificiranje kao što su registrirane za projektiranje i neke druge poslove. Mi smo objavili maksimalne cijene do kojih se može ići za stan, za zgradu ili neki komercijalni prostor. Pročitala sam negdje da certifikatori navodno nisu izašli na teren, no mi nismo dobili niti jednu takvu pritužbu. Bez toga ne možemo ni djelovati.

A tko nadzire certifikatora?
Mi ih nadziremo i ako imate pritužbu, sumnjate u certifikat i smatrate da procedura nije obavljena po propisima, obratite se ministarstvu, jer imamo mogućnost oduzimanja licencije za takve slučajeve. No, dosad nismo zaprimili niti jednu jedinu pritužbu.

Hoće li se kao kod certificiranja kažnjavati i sporost administracije u legalizaciji objekata?
Nije predviđeno. Ne na takav način. Legalizacija je složena na način da 20 posto prihoda ide uredu koji radi na predmetu i onaj ured koji ne radi, uzima mu se tih 20 posto.

Je li potrebna Agencija za legalizaciju?
Možda i nije, ali ako smo spremni da pojedini uredi predmete rade slijedećih 20 ili 30 godina. Agencija je osnovana privremeno, kao pomoć uredima koji se nisu organizirali i potpuno ovisi o radu gradova i županija. Kada će njihovi uredi funkcionirati, Agencija će se ugasiti.

Kakva je situacija na terenu?
Najlošiji je ured u Karlovačkoj županiji, gdje bi, nastavi li se ovim tempom, za rješavanje legalizacije trebalo još 94 godine.

Pozornost ipak najviše plijeni Grad Zagreb. Hoće li mu Agencija preuzeti predmete?
Bilo je povika i gradonačelnik Bandić je zaposlio ljude. Brojka još nije zadovoljavajuća i dio predmeta ćemo uzeti Gradu Zagrebu, kao i Splitskoj, Zadarskoj i Primorskoj županiji. To su četiri ureda koji imaju više od 50 tisuća predmeta. No, očekujemo da će se organizirati do konca lipnja i da nakon toga u njima nećemo morati intervenirati.

Koliko će država po vašim procjenama u ovoj godini imati prihoda od legalizacije?
Država ima 50 posto prihoda s time da se može platiti cijeli iznos odmah uz 25 posto popusta ili na rate do 5 godina. Prosjek kaže da će u državni proračun po predmetu ide 2000 kuna, pa ako imamo riješenih 100.000 predmeta po godini to bi značilo oko 200 milijuna kuna. No, to bi bila gruba procjena.  

Koliko je među predanim zahtjevima nekretnina iz sektora gospodarstva?
Teško mi je reći jer su zahtjevi primani na razini gradova i županija. Tek kada dođu u Agenciju imat ćemo bolji pregled strukture zahtjeva. 

Što je s vašim garažama, za koje ste zatražili legalizaciju?
Riječ je o nekretninama moje majke, a bila je velika dvojba je li napravljeno prije veljače 1968. ili nakon toga. Sada se pokazalo prema snimkama koje su došle iz Srbije da je napravljeno prije tog roka i odustat ćemo od zahtjeva.

Što je s preuzimanjem stanova od banaka i iznajmljivanjem, pomaže li se time više bankama, nego graditeljima?
Razgovori su i dalje u tijeku, moram reći da nije jednostavno postaviti cijeli model najma i aktivirati taj zamrznuti kapital koji stoji u nekretninama. Cijene moraju biti ispod tržišnih, a što se tiče pogodovanja – da pogodujemo bankama već bi model funkcionirao, ugovori bi već bili potpisani.

Kada će zaživjeti projekt e-dozvole?
Ministarstvo ga je 'posložilo' i u veljači ćemo našim uredima dostaviti platformu, a nadamo se da će brzo zaživjeti i da će već ove godine na listi 'Doing business' Hrvatska za izdavanje dozvola neće imati 317, već 30 dana. Imat ćemo i mogućnost novčanog kažnjavanja odgovornog za neizdavanje dozvole.

Što kao resorno ministarstvo možete u ovoj godini učiniti da pomognete građevinarskom sektoru?
Mislim da smo već veliki napor poduzeli, napravili smo platformu kroz gradnju željeznica, navodnjavanje, sve to usmjereno je prema građevinskom sektoru. Pa i od sredstava od legalizacije profitirat će građevinski sektor jer će se on baviti i komunalnim opremanjima i svim radovima koji će uslijediti temeljem tih sredstava. Za oporavak zemlje trebao bi jedan izrazit građevinski bum, no on je moguć u 2015. ili 2016., ali ove godine može se računati na neke manje aktivnosti u kojima je interes da preživi naš građevinski sektor. Jer kod velikih investicija i velikih projekata pojavljivat će se i velike građevinske korporacije s područja EU, koji su također u nepovoljnoj situaciji kao i naše tvrtke. No, mi pomažemo kroz male projekte da građevinski sektor održi kontinuitet.

Slučaj Čačić

Mislite li da će Radimir Čačić okupiti svoj tim i time podijeliti HNS?

Teško mi je govoriti na razini nagađanja o tome što bi netko mogao napraviti. Ali nimalo ne sumnjam u to da će HNS ostati jaka, stabilna i jedinstvena stranka.

Pretpostavljam da u tom slučaju nećete imati dvojbe oko izbora strane, budući da ste u stranku i ušli nakon Čačićeva odlaska?

Moj izbor je bio i ostaje HNS.

Komentari (16)
Pogledajte sve


istina, vdkt je jedini koji nešto vrijedi, no on je također u teškom stanju. usporedi INIM i MOIN sa VDKT pa će ti biti jasno o čemu pričam. Oni su debelo ispod cijene a grade po rusiji hidroelektrane i objekte za olimpijadu. O tome pričam. Naši niti nisu trebali doći u krizu. Samo je trebalo otići na istok dok kriza ne prođe. Oni bez političkih veza nisu u stanju bilo kakav posao dobiti. To je problem.

VDKT jest u “teškom stanju” ako se promatra feudalno unutar HRV granica zbog razloga koje je lijepo obrazložio G. Osi u komentaru ispod. Rusija jest tržište u kojoj političke veze primarno odlučuju o dobivanju posla poglavito u građevini tako da ona nije neki pokazatelj proboja. Npr. IGH ima Ruskog bogataša u Upravi pa mu ni to nije pomoglo da dobije angažman. VDKT je sposoban konkurirati i dobiti posao u inozemstvu jer ima bazu koja posao može odraditi po konkurentnoj cijeni a i strateškog partnera. To je niša koja mu daje prosperitet. Problem je što većina građevinu gleda kao skup tvrtki u kojoj svaka radi jednako loše. To je isto kao da kažete da su svi hoteli isti ili da svaki restoran jednako lošu hranu.


istina, vdkt je jedini koji nešto vrijedi, no on je također u teškom stanju. usporedi INIM i MOIN sa VDKT pa će ti biti jasno o čemu pričam. Oni su debelo ispod cijene a grade po rusiji hidroelektrane i objekte za olimpijadu. O tome pričam. Naši niti nisu trebali doći u krizu. Samo je trebalo otići na istok dok kriza ne prođe. Oni bez političkih veza nisu u stanju bilo kakav posao dobiti. To je problem.

problem je marksistička ekonomija koja im je antitržišnim dirigiranjem omogućila da drže nerealno visoke cijene, i zato se većini hrvatskih tvrtki uopće ne isplati ići vani, jer nigdje ne mogu dobiti tako visoke cijene kao u hrvatskoj. državno protežirane tvrtke su se naprosto navikle na neekonomično poslovanje, i ne mogu biti konkurentne nigdje; jedino što mogu i trebaju je -propasti, da se tržište pročisti na mnogo zdravijim temeljima.

no onda nestaje kolač i za njihove političke mecene, zato marksisti iz sdp-a i hdz-a nemaju srama ni zadnju kap kreditnih novaca davati na umjetno održavanje tvrtki-zombija.

istina, vdkt je jedini koji nešto vrijedi, no on je također u teškom stanju. usporedi INIM i MOIN sa VDKT pa će ti biti jasno o čemu pričam. Oni su debelo ispod cijene a grade po rusiji hidroelektrane i objekte za olimpijadu. O tome pričam. Naši niti nisu trebali doći u krizu. Samo je trebalo otići na istok dok kriza ne prođe. Oni bez političkih veza nisu u stanju bilo kakav posao dobiti. To je problem.

HRV je članica EU. Svatko tko ima mogućnost konkurirati na tom tržištu kvalitetom, cijenom i izvedbom ne treba brinuti pa tako i građevinar koji zadovoljava te kriterije. U HRV jedina građ. tvrtka koja sigurno neće propasti jest VDKT jer je jedini sposoban funkcionirati na takvom tržištu.

New Report

Close