Građevinar iz Istre osvojio nagradu za najbolje vino na svijetu

Foto: I autoritet pred kojom strepe svi vinari, Seven Spurrier, predsjednik ocjenjivača Decantera, Veraldu Istrian nagradio je s izdašnih 95 bodova Foto: I autoritet pred kojom strepe svi vinari, Seven Spurrier, predsjednik ocjenjivača Decantera, Veraldu Istrian nagradio je s izdašnih 95 bodova

Istrijan Luciano Visintin srušio je sve tabue vinskog svijeta. ove je godine prvi put nastupio na međunarodnom vinskom natjecanju i na enološkom Oskaru svome vinu Veralda Istrian odmah izborio elitni naslov Decanterova globalnog šampiona.

Izboriti među čak šesnaest tisuća uzoraka vina, pristiglih sa svih kontinenata i iz vinarija iza kojih stoji i višestoljetna tradicija, titulu najboljeg vina na svijetu uspijeva tek malobrojnim vinarima. Upravo to se dogodilo u ljeto ove godine Lucianu Visintinu iz Umaga, vlasniku poljoprivrednog obrta Veraldi. Njegovo vino Veralda Istrian, sorte teran iz berbe 2015. na tradicionalnom ocjenjivanju vodećeg svjetskog vinskog magazina Decanter proglašeno je najboljim crnim vinom na svijetu (The Best Red Single Varietal) za 2016. godinu. 

Decanter World Wine Awards prestižno je natjecanje na kojem  vina ocjenjuju najbolji sommelieri svijeta, tzv. Masters of Wine i vodeći vinski stručnjaci. Visintinu je Decanterovo natjecanje zapravo bilo prvo sudjelovanje na nekom od prestižnih ocjenjivanja vina izvan hrvatskih granica. Dok je proljetos pregovarao o mogućem izvozu svojih vina u Kanadu, iznosi, dobio je i upit imaju li njegova vina kakvo priznanje, jesu li možda bila nagrađena na nekoj vinskoj izložbi. To ga je motiviralo pa se odlučio za veliki izazov, poslao je na Decanter svoja četiri vina. I sva su se vratila s nagradama. Istrian je ponio titulu najboljeg na svijetu, a brončane medalje dobili su Refošk rose i pjenušac Rose burt, spravljeni također od terana te vino malvazija.  Čak je i osoba pred kojom strepe svi vinari ovoga svijeta, čuveni Seven Spurrier, predsjednik ocjenjivača Decantera i jedan od najvećih autoriteta u svijetu vina, Visintinov Veralda Istrian nagradio sa izdašno golemih 95 bodova što je u finišu donijelo platinastu medalju i oznaku “best in show”. Istodobno je uz osvajanje titule najboljeg vina na svijetu Veralda Istrian uvršten i u prestižnu kategoriju najskupljih vina, onih u najvišem cjenovnom razredu iznad 150 funti. “Biti najbolji među šesnaest tisuća vina s nekom autohtonom sortom gotovo je nemoguće. Kad mi je stigla ta vijest prvo što sam pomislio bilo je, nije li to možda onaj tip poruke – sretni dobitnik ste milijun eura ali, da ih dobijete prvo morate napraviti to i to...”, prisjeća se Visintin.

Danas Decanterovo odličje za njega vrijedi puno više nego da je dobio novčanu nagradu, ističe Visintin ponosno i dodaje: “Ako smo s autohtonom sortom teran napravili najbolje vino u svijetu to definitivno potvrđuje da su vinari u Istri, ali i u Hrvatskoj doista na dobrom putu, da su vrhunski vinski znalci”. Luciano Visintin nije školovani vinar, po struci je inženjer građevine pa je i stoga ovo svjetsko priznanje za njega još dragocjenije. Ljubav prema vinogradarstvu usadio mu je još u najranijem djetinjstvu nono čiji su se vinogradi prostirali tek na nekoliko hektara. S ozbiljnijom proizvodnjom vina obitelj Visintin krenula je 1998. kada su uspjeli otkupiti veću površinu državnog zemljišta koje je godinama zarastalo u korov nakon propasti PIK-a Umag. Položaji su vrhunski, vinogradi se prostiru doslovce u prvom redu do mora, na bajkovitim bujskim brežuljcima. Decanter za njegovo vino Istrian, otkriva nam Visintin, zapravo je bacio u vodu dosadašnja uvriježena pravila o velikim vinarima i njihovim izvrsnim vinima koja su se smatrala neupitnima, te samim time i predodređenima za prestižne svjetske nagrade, što mu je također veliki razlog za osobno zadovoljstvo. Uvijek se smatralo, pojašnjava Visintin, kako svako veliko vino mora dolaziti iz starijih vinograda dok je njegov pobjednički Istrian nastao iz mladog vinograda koji je podizan tijekom 2011. i 2012. godine.

Tradicionalno se tvrdilo, dodaje ovaj vinar, da velika vina moraju biti odležana, a njegov teran najbolje crveno monosortno vino na Decanteru je srušio i taj tabu. To je mlado vino iz berbe 2015., što znači da je bilo staro tek četiri-pet mjeseci kada je dobilo svjetsko odličje. Kako je uspio napraviti tako izvanredno mlado vino? “Moj stav je ne kopirati nikoga nego intenzivno razmišljati, uporno tražiti neku novu ideju. Ako se tako postupa, ako se stalno razmišlja kako poboljšati svoju sortu, jer nitko nije savršen, čuda su, vjerujte, doista moguća. Što sam ja napravio? Iskoristio sam sve prednosti sorte teran, ali i poništio slabosti. Smanjio kiseline, a pojačao vrline, boju, tanine, miris, okus. Grožđe smo brali u listopadu, malo kasnije nego inače. Moj cilj bio je napraviti od terana vino koje ima karakteristike pinot noirea. To je vino, tako ga ja gledam, gdje zapravo ne moraš ništa znati nego samo u njemu uživati”, ne skriva zadovoljstvo Visintin dok iznosi svoje male tajne koje su kumovale velikom uspjehu. Tijekom 2001. Visintin je sagradio i podrum od 800 kvadrata u selu Kršin kod Bracanije te registrirao vinariju Veralda. Danas raspolaže s tridesetak hektara vinograda. U međuvremenu je iz svojih vinograda izbacio internacionalne sorte, okrenuo se isključivo autohtonim sortama, malvaziji i teranu. Godišnje ukupno proizvede oko 200 tisuća litara vina, a od sortnog dvojca terana i malvazije radi pet vrsta vina. Od izvoznih tržišta najviše vina plasira u Finsku, te Poljsku i Ukrajinu. S Kanađanima još pregovara, no nedavno je prodao značajnije količine malvazije ali, i terana i u susjednu Sloveniju nekolicini ugostitelja.

Za bolje rezultate u prodaji, ističe, nužno je više raditi na promociji. Hrvatski vinari, hotelijeri i turističke zajednice na inozemnim sajmovima moraju nastupati kao partneri. I država bi, smatra, trebala dati neke poticaje za izvoz, ali i bolje zaštititi domaće tržište od nelojalne konkurencije iz uvoza. “Ne reagira li uskoro hrvatska Vlada s pravim mjerama, mogla bi nas vrlo brzo potopiti golema količina uvoznih vina cjenovnog razreda ispod jednog eura. Po toj cijeni nemoguće je proizvoditi kvalitetno vino”, upozorava Visintin.  Je li vinarstvo skup biznis, koristi li potpore iz Vinske omotnice? Vinarstvo je jako skup posao ako se želi biti leader, uzvraća i dodaje kako je i sam koristio vinsku omotnicu iako nije zadovoljan postavljenim procedurama. Za model koji je ponuđen vinarima u jednom dahu može izreći gomilu primjedbi koje koče cijeli proces, a novac vraćamo u blagajnu Europske unije.  “Imamo samo četiri godine za povući novac iz europskih fondova, a naša administracija glumi natječaje. Zašto se ne koristi opcija da vinar kada prikupi definiranu dokumentaciju može prijaviti svoj projekt bez čekanja da se otvori novi natječaj koji zapravo samo znači gubljenje vremena. Naime, već godinu dana nismo imali niti jedan natječaj, a vrijeme teče, ostale su još samo dvije godine za povlačenje vinskih potpora, a ukupno je iskorišten zanemariv iznos“, upozorava i navodi kako je uspio dobiti potpore za ulaganja u opremu te za promidžbu u trećim zemljama.

Decanterova nagrada dala je vinariji Veralda  povoljan vjetar u jedra. Primarno će ga, veli Visintin, iskoristiti za etabliranje na domaćoj sceni.  Njegov moto je da je izlazak na inozemno tržište zapravo samo posljedica  dobrog rada prethodno ostvarenog na domaćem terenu.  Sve razvojne planove za sada veže uz vinarstvo, turizam bi u fokus mogao doći u nekoj idućoj fazi. Restoran već funkcionira, ali samo uz najavu, a sobe ostaju u planovima. Premda u razgovoru spominje teran na njegovim buteljama piše sorta refošk. Zašto? Zbog spora sa Slovenijom, podsjeća. Hrvatski zavod za vinarstvo od  ulaska Hrvatske  u članstvo EU 2013. godine vinarima ne izdaje rješenja, markice za vina koja nose natpis teran. Cilja na izvoz, kaže, pa ne želi riskirati tužbu, a nije htio, iznosi, prihvatiti ni ponuđeno rješenje da na etiketi piše tek “crno stolno vino”. U kompromisno rješenje koje bi prihvatila Slovenija Visintin ne vjeruje. Bavljenje teranom za nas je, zaključuje, samo gubljenje vremena.  “Zašto Slovencima raditi reklamu? Zaboravimo teran, promovirajmo regiju, ne sortu. Tako radi cijeli svijet. Htio sam neka se zna da je to vino prije svega iz Istre pa tek onda teran. Vino koje nosi ime regije i svjetski je pobjednik fantastična je reklama za Istru i sve njezine vinare. Poruka je jasna - najbolje ovogodišnje crno vino na svijetu je iz vinarije Veraldi, iz Istre u Hrvatskoj. To treba biti naš model”, misli Visentin. Žao mu je, dodaje, što su vinari u Istri propustili zaštititi neke položaje poput bujskih brežuljaka gdje rastu najbolje sorte, kao što su svojedobno na jugu zaštićeni lokaliteti Dingač i Ivan Dolac. S nagrađenim vinom Veralda Istrian Visintin je napunio 18.000 butelja od kojih je većina već završila u prodaji.  Njegova vina, kaže, nisu preskupa jer, doista ne želi ma kako ona bila vrhunska da ostanu mnogima  nedostupna. Želi da se vino prodaje i da se uživa u njemu, a ne da stoji u vinariji ili na policama vinoteka. Za njega je, zaključuje Visintin, bitno vino ne vinar. “Vino mora dati užitak i to je moj glavni cilj, ne klanjati se onima koji ga prave“, geslo je umaškog vinara Luciana Visintina, tvorca najboljeg svjetskog vina iz berbe 2015.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!